Ali sjeme sumnje je posejano: šta ako nakon rata u Ukrajini Moskva odluči da ode korak dalje? U tom slučaju, postoji nekoliko “crvenih tačaka” širom Evrope, koje bi mogle da posluže kao odskočna daska za početne udare. Kada je o vojnoj moći riječ, Nemačka je zemlja EU sa najboljim naoružanjem, piše Blic.
– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin prije nego što su održani pregovori sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, koji su bili fokusirani na mirovni sporazum Rusije i Ukrajine.
Pojedine evropske zemlje, naročito one koje se graniče sa Rusijom ili se nalaze u njenoj blizini, već su preduzele mjere zaštite. A u slučaju potencijalnog sukoba, neke tačke su najizloženije.
Baltičke države (Estonija, Letonija, Litvanija)
Ovo je najčešće označavani “prvi front” zbog blizine Rusije i ruske enklave Kalinjingrad.
Najranjivije tačke su:
Narva (Estonija): Odmah na granici sa Rusijom
Letonsko-ruska granica
Suvalki koridor (Poljska-Litvanija)
U pitanju je uski kopneni pojas između Bjelorusije i ruske enklave Kalinjingrada.
U brojnim analizama Suvalki koridor proglašen je “najopasnijim mjestom u Evropi”.
Njegovo presjecanje bi odvojilo Baltik od ostatka NATO saveza.
Istočna Poljska
Smatra se ugroženom tačkom zbog neposredne blizine bjeloruske granice i ogromnih logističkih pravaca NATO koji prolaze kroz Poljsku.
Posebno se ističu:
Bjalistok-Lublin
Podlasje
Južni pravac: Ukrajina-Moldavija-Rumunija
Rusija ima interes da projektuje moć preko Crnog mora, tako da su u tom regionu najosjetljivije tačke:
Odesa (Ukrajina)
Pridnjestrovlje (Moldavija)
Rumunska obala i NATO baza Mihail Kogalničanu
Finski zaliv i sjever Evrope
Nakon ulaska Finske i Švedske u NATO, cijeli region je strateški naglo promijenjen.
Ugrožene zone:
Finska granica (duga 1.300 km)
Baltičko more kao cjelina
Crno more kao “kontakt zona”
Rusija već ima snažno prisustvo u regionu preko Krima, ukrajinskog poluostrva koje je ilegalno anektirano 2014. godine.
Najosjetljiviji dijelovi:
Bugarska i Rumunija, posebno vazdušnim i pomorskim pravcem
Pomorski koridori za transport žitarica i energije
Kalinjingrad: Izvor potencijalne eskalacije
Kalinjingrad je ruska enklava na granici Poljske i Litvanije sa snažnim raketnim i protivvazdušnim sistemima.
Okružena je NATO državama, pa je jedna od “crvenih tačaka”.
Prema većini zapadnih strateških analiza, prve zone rizika bi bile:
Baltik/Suvalki koridor
Istočna Poljska
Pridnjestrovlje
Finska granica
Da li evropske zemlje mogu da se brane
Sljedeće logično pitanje je: ima li Evropa snage da se odbrani?
Njemačka je u posljednje vrijeme krenula sa značajnim jačanjem vojnog budžeta i modernizacijom odbrambenih kapaciteta. Kancelar Fridrih Merc više puta je isticao planove da Njemačka postane najjača konvencionalna vojska u Evropi.
Prema nedavnim izvještajima, program modernizacije predviđa i značajno povećanje broja tenkova, kao i poboljšanje vazdušne i protiv-raketne odbrane.
To Njemačkoj daje resurse da, naročito unutar saveza, bude ključni stub odbrane u centralnoj Evropi.
Francuska ima uravnoteženu i dobro opremljenu vojsku: kombinaciju kopnenih snaga, vazduhoplovstva, mornarice, ali i nuklearno oružje.
Poljska ima jednu od najvećih armija u EU (veliki broj aktivnih vojnika) i stratešku poziciju na istočnom krilu prema Rusiji/Belorusiji/Ukrajini.
U slučaju ofanzive, Poljska je često označavana kao prva linija, a njen otpor i spremnost su ključni za eventualno zaustavljanje ili usporavanje agresije.
Najizgledniji scenario uspješne odbrane jeste kolektivni, kroz saradnju više zemalja, kao što su Njemačka, Francuska, Poljska, i druge članice EU i NATO.
Nema savršenog štita
Ne postoji savršena “štit država”, čak i jake vojske imaju slabosti poput logistike, političke odluke, osjetljivosti na hibridne pretnje, moral, mobilizaciju.
Rusija, sa druge strane, ima ogromnu sposobnost da nadoknadi gubitke u vidu ljudi, oružja i opreme.
U nekim oblastima (npr. istočna Evropa) logistika, geografija i neposredna blizina granica čine da države budu pod ogromnim pritiskom zbog potencijalne invazije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.