Te promjene su već započele velikim napretkom vještačke inteligencije, a u budućnosti će biti sve izraženije, jer će AI preuzimati sve više poslova koji su ranije bili rezervisani isključivo za ljude. Ova tehnologija se danas koristi na razne načine od pisanja mejlova i različitih dokumenata, preko prevođenja i programiranja, pa do raznih sitnica poput savjeta u vezi sa izborom odjeće, kupovinom novog telefona, računara i slično.
Tom spisku treba dodati još jednu stavku – savjetovanje državnika prilikom donošenja političkih odluka. Dok su najmoćniji lideri obično okruženi saradnicima i stručnjacima koji su temeljno upoznati sa situacijom u svojim oblastima kako bi ih mogli informisati i pomoći u odlučivanju, švedski premijer Ulf Kristerson ima prilično drugačiji pristup.
Često koristi vještačku inteligenciju
Kako je priznao u razgovoru za jedne švedske poslovne novine, on se redovno savjetuje sa četbotovima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, poput Čet Dži-Pi-Ti-ja (ChatGPT) i francuske platforme LeChat, u vezi s odlukama koje donosi. AI mu, kako kaže, pomaže da istraži alternativna stanovišta o aktuelnim političkim pitanjima.
– Često je koristim (vještačku inteligenciju). Ako ništa drugo, onda radi drugog mišljenja. Šta su drugi uradili? I da li treba da razmišljamo potpuno suprotno – Takva pitanja, objasnio je, a svojim priznanjem šokirao mnoge.
Neki se čak pitaju da li je to prvi korak ka budućnosti u kojoj će vještačka inteligencija donositi odluke ili imati presudan uticaj na donošenje odluka koje su od ključne važnosti za državu i njene građane.
Vjeruje tehnologiji koja halucinira
Zbog korišćenja AI, Kristerson se našao na udaru javnosti i stručnjaka koji upozoravaju da bi oslanjanje na ovakve platforme moglo izložiti švedsku politiku uticaju stranih ekonomija, geopolitičkim pritiscima, kao i moćnim tehnološkim kompanijama koje razvijaju ovu tehnologiju.
Stručnjaci upozoravaju da je švedski premijer poverenje u vezi s političkim odlukama dao sistemu koji ne razume, kojim upravlja kompanija koju ne kontroliše i koji se nalazi na serverima u stranoj zemlji. Tome treba dodati i činjenicu da se AI više puta pokazala kao nepouzdana tehnologija koja “halucinira”, tj. izmišlja.
Iako iz njegovog kabineta uveravaju da nema opasnosti jer premijer koristi veštačku inteligenciju samo za teme koje nisu povezane sa bezbednošću države, činjenica je da i najobičnija i rutinska komunikacija najmoćnijeg čoveka u državi s četbotovima – ukoliko ti podaci procure – može pružiti uvid u njegov način razmišljanja i donošenja odluka.
Najbolji pokazatelj stava prema premijeru koji kao savetnika koristi AI jeste komentar Virginije Dignum, stručnjaka za veštačku inteligenciju i profesorke na Univerzitetu Umeo.
– Nismo glasali za ChatGPT”, poručila je, i objasnila da što se više premijer oslanja na AI za manje stvari, to će mu više rasti poverenje u tu tehnologiju, pa bi je mogao koristiti i prilikom donošenja znatno ozbiljnijih odluka, piše Ubrzanje.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.