Istraživači napominju da je potrebno pratiti pacijente nakon oporavka zbog poremećaja koji mogu da se pojave.
Pjevačica se suočila s brojnim problemima i uspjela je da izađe kao pobjednik.
Posebni pritisci kao što su rokovi, sastanci, zahtjevni projekti i stres mogu povećati simptome i može biti jako teško da nađeš vrijeme da se pregrupišeš i usporiš, što može da bude jako iscrpljujuće.
Kada ste anksiozni javljaju se osjećanja straha, panike, napetosti i zabrinutosti, dok se na tjelesnom planu javlja znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, glavobolja, napetost mišića.
Savjetodavna linija “Plavi telefon” se u prazničnom periodu usijala od poziva građana koji su od stručnjaka tražili odgovore na pitanja kako da za praznike budu srećni i kako da se osjećaju manje usamljeno, jer nisu mogli da ove srećne trenutke podijele sa porodicom i prijateljima.
Jedni praznike doživljavaju najljepšim periodom, a drugi teško podnose praznični stres.
Epidemija korona virusa je sa sobom donijela "novu normalnost" na koju se i dalje privikavamo, ali i sve češće mentalne probleme ljudi.
Sve je veći broj slučajeva tinejdžera koji se suočavaju sa mentalnim krizama, a njihove majke susreću se sa potpuno novim problemom.
Slučajevi anksioznosti i depresije širom svijeta dramatično su porasli 2020. godine, otkrili su istraživači, sa procijenjenih 76 miliona dodatnih slučajeva anksioznosti i 53 miliona dodatnih slučajeva velikog depresivnog poremećaja nego što bi se očekivalo da se kovid-19 nije pojavio.
Kako su duži sunčani dani na izmaku, a sezona kupanja završena, počinje da se javlja jedna vrsta uznemirenosti kod ljudi nazvana jesenja anksioznost ili neraspoloženje.
Često pomislim da ćemo se raspasti u borbi sa strahom koji mi uništava dijete. Ne, nećemo odustati. Nikada, dok ne budem siguran da je 1:0 za nju protiv anksioznosti – priča nam otac šesnaestogodišnjakinje iz Subotice.
Pandemija, karantin i neizvjesnost do kada će sve ovo da traje i koliko dugo ćemo živjeti u “novoj normalnosti” ostavila je posljedice na sve nas, ali su tinejdžeri najviše pogođeni.
Pjevačica Slavica Ćukteraš dugo se borila sa određenim strahovima koje je uspjela da prevaziđe uz pomoć stručnih osoba.
Slobodanka Mijatović (37) iz Kikinde sa vitiligom živi skoro čitav život.
Bez obzira što se stalno apeluje na pridržavanje mjera protiv korone, kulturološki faktor igra glavnu ulogu, upozorio je prof. dr Vladimir Diligenski, načelnik kliničke psihijatrije KBC "Dr Dragiša Mišović".
Kada sam početkom juna ponovo otvorio ordinaciju, počeli su da dolaze pacijenti sa prelomima zuba - najmanje jedan na dan, svakodnevno.
Građane Republike Srpske koji su prisiljeni da potraže psihološku pomoć zbog stresa izazvanog dešavanjima u vezi sa korona virusom, uglavnom interesuju do kada će ova epidemija da traje.
Stručnjaci za zaštitu mentalnog zdravlja u Srpskoj ocjenjuju da kod određenog dijela ljudi postoji anksioznost zbog naglog “povratka u svakodnevni život”, pa i u društvene kontakte, a nakon višemjesečne izolacije zbog virusa korona. To može, ističu, kod nekih ljudi dovesti i do nastavka svojevrsne izolacije i pada socijalnih komunikacija.
U Srpskoj u funkciji besplatan plavi telefon za psihološko savjetovanje ljudi u vezi sa situacijom sa virusom korona.
Slavica Ćukteraš je nedavno progovorila o problemu sa anksioznošću, do kojeg su je doveli nespavanje, stres, privikavanje na svakodnevne situacije, a simptome poremećaja nije odmah uspjela da prepozna, dok javnost ne prestaje da bruji o pričama da se razvela od supruga, fudbalera Vlade Avramova.
