Na Antarktiku su otkrivene bakterije sa genom za prirodnu otpornost na antibiotike i antimikrobne tvari, koje imaju potencijal da se šire iz polarnih područja, upozoravaju čileanski naučnici.
Zašto ljekari za liječenje kovida nekome propisuju antibiotike, a nekome preporučuju samo mirovanje kod kuće? Protokoli su tu, kažu ljekari, ali ne može svako da bude liječen na isti način, jer su ljudi različiti.
Otpornost na antibiotike se često smatra problemom budućnosti, ali novo istraživanje pokazuje da itekako pokazuje svoje posljedice već sada.
Više od 1,2 miliona ljudi u svijetu umrlo je 2019. godine od infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike, više je ljudi u tom periodu umrlo zbog antibiotika nego od HIV/AIDS-a ili malarije.
Svaki ljekar će uz antibiotike neizostavno prepisati i adekvatan probiotski preparat, a poznato je da antibiotik može izazvati crijevne tegobe.
Na simpozijumu "Racionalna upotreba antibiotika i propisivačka praksa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti" ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da u Srbiji antibiotike sada koristimo mnogo manje i da imamo izuzetno veliki pad u periodu od 2015. do 2020. godine.
Predviđanja o porastu rezistencije na antibiotike nisu dobra i govore da će za 20 do 30 godina biti milioni smrtnih slučajeva ljudi koji neće imati s čim da se liječe zbog velikog stepena otpornosti na antibiotike, rekla je danas u Banjaluci načelnik Službe za mikrobiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Pava Dimitrijević.
Povodom obilježavanja svjetske sedmice svijesti o antibioticima, iz Bolnice „Srbija“ podsjećaju pacijente da se antibiotici ne koriste za liječenje obične prehlade, gripa, kašlja i hunjavice.
Osoba sa neliječenom tuberkulozom može da zarazi 10-15 ljudi godišnje, kašljući u njihovoj blizini, a rizik za razbolijevanje mnogo je veći kod ljudi sa oslabljenim imunim sistemom.
Na godišnjem nivou u svijetu umire veliki broj ljudi jer su bakterije postale otpornije na antibiotike.
Od početka epidemije kovida upotreba antibiotika povećana je za 30 do 35 odsto. Zbog toga je bio veći i rizik od najčešće neželjene posljedice ovih lijekova - antibiotskog kolitisa (upale sluznice creva), pogotovo u situaciji kada je već svaki treći pacijent sa kovidom kao prvu, a često i jedinu manifestaciju ove bolesti, imao gastroenterološke probleme kao što su dijareja, mučnina i povraćanje.
Svaki treći pacijent koji je bio kovid pozitivan imao je gastroenterološke probleme i komplikacije kao što su dijareja, mučnina, povraćanje. Uz to, povećano korišćenje antibiotika tokom pandemije, dovelo je do narušavanja crevne mikroflore i pojave antibiotskih kolitisa kod velikog broja pacijenata, pokazuju podaci iz bolnica u Srbiji, a koje su bile u kovid sistemu.
Globalna otpornost na antibiotike porasla je usljed njihove aktivne upotrebe tokom liječenja pacijenata oboljelih od kovida 19, izjavila je predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Rusiji Melita Vujnović.
Klinički farmakolog Sanja Milovanović ukazala je da dosadašnja iskustva u liječenju infekcije virusom korona pokazuju krajnje neracionalnu upotrebu antibiotika.
Potrošnja pojedinih antibiotika povećana je i 10 puta zbog korone, a stručnjaci ističu da njihovo uzimanje kad nisu potrebni može na praviti ozbiljan zdravstveni problem.
Potrošnja pojedinih antibiotika u Srbiji povećana je i do 10 puta zbog korona virusa, kaže v. d. direktora Republickog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanja Radojević Škodrić.
Naučnici ruskog Državnog istraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju "Gamaleja" trenutno razvijaju lijekove čiji je cilj suzbijanje otpornosti na razne antibiotike, izjavio je direktor Instituta Aleksandar Gintsburg.
Od početka marta, kada se kod nas pojavio korona virus, pa do kraja oktobra 2020, u Srpskoj je izdato 105.067 recepata za antibiotike, što je za 78.318 recepata manje u poređenju sa istim periodom 2019.
Kovid je individualan sport - sukus je dijagnoze i tretmana kod pacijenata zaraženih ovim virusom. No, neki ljekari šakom i kapom dijele antibiotike, često po nekoliko doza jednu za drugom, čak i kada bi se između doza moralo napraviti barem šest mjeseci pauze.
Nesavjesna upotreba antibiotika i antivirusnih lijekova tokom pandemije virusa korona mogla bi da dovede do nove pandemije, koja bi mogla biti gora od Covid-19, izjavila je predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Rusiji Melita Vujnović.
