Ako ste ikada otišli na vikend, more ili nekoliko dana van kuće i vratili se uvenulim biljkama, znate koliko frustrirajuće može da bude održavanje bašte tokom ljeta.
Puževi golaći su muka svakog ko se bavi baštovanstvom. Ovi nepozvani gosti pojavljuju se čim otopli, a poslije svake kiše, kada zemlja postane vlažna i blaga, nastaje prava najezda.
Kako dolaze topliji dani, krastavci veoma brzo razvijaju nove listove i izdanke. Iako se može činiti da veća količina zelenila automatski donosi i više plodova, iskusni baštovani znaju da je za obilnu i kvalitetnu berbu važno pravilno oblikovati biljku još u ranoj fazi njenog razvoja.
Otkrijte kako održavati baštu ljeti uz jednostavne trikove za rezidbu, sadnju i njegu biljaka – idealno za početnike i iskusne vrtlare.
Ovaj jarkožuti cvijet, koji izgleda poput malog sunca, krije moćno prirodno oružje za svaku baštu.
Ako ste ikada izašli u baštu i zatekli svoje mlade sadnice potpuno uništene preko noći, znate kolika je to frustracija.
Dok su drugi kupovali skupa đubriva i tražili čudotvorne preparate za paradajz, teta Zora iz sela imala je svoj stari trik. Svakog juna, čim se na stabljikama pojave prvi cvetovi, uzela bi običnu drvenu štipaljku za veš i zakačila je na paradajz.
Baštovani dobro znaju da je sredina ljeta period kada paradajzu treba dodatna njega. Biljka istovremeno cvijeta, formira plodove i troši velike količine hranljivih materija iz zemljišta, zbog čega joj je potrebna redovna i pažljiva prihrana.
Osim organskih đubriva koja možete pronaći u poljoprivrednim apotekama, korisni mogu biti i domaći rastvori, među kojima se ističe jedan koji koriste čak i iskusni cvjećari.
Plamenjača je jedna od najčešćih i najopasnijih bolesti paradajza, a u povoljnim uslovima može da uništi čitav zasad za svega nedjelju dana.
Uzgoj vlastitog povrća može biti izuzetno koristan hobi, gdje čak i skromna gredica može osigurati vrijedan rod za porodični sto. Popularne kulture koje je generalno lako uzgojiti uključuju razne salate, blitvu, tikvice, grašak i jagode, no postoji jedna velika prepreka: puževi predstavljaju značajnu pretnju za mlade biljke.
Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje puževa u bašti jeste upotreba prirodnih rješenja koja pomažu da se njihova populacija značajno smanji ili potpuno suzbije.
Plamenjača je jedna od najčešćih i najopasnijih bolesti paradajza, a u povoljnim uslovima može da uništi čitav zasad za svega nedjelju dana. Ova gljivična bolest napada listove, stabljiku i plodove, a posebno se brzo razvija tokom perioda povećane vlažnosti vazduha.
Pravilno zalivanje krastavaca jedan je od najvažnijih faktora za postizanje zdravog rasta i bogatog roda. Ove biljke imaju plitak koren i ubrzanu vegetaciju, pa im je potrebna stalna i umjerena vlaga u zemljištu.
Mnogi misle da je jun prekasno vrijeme za sjetvu povrća, ali iskusni baštovani tvrde upravo suprotno. Kako se zemlja zagreva, a dani postaju duži i sunčaniji, pojedine kulture niču brže nego u proljeće i daju odlične prinose tokom ljeta i rane jeseni.
Višegodišnje povrće je omiljeno među baštovanima. Nađite mu pravu lokaciju i zaboravite na njega sve do berbe.
Baka Ruža, koja godinama gaji povrće u svojoj bašti na Kosmaju, kaže da “paprika ne prašta nemar” i da se najbolji rezultat dobija samo ako se od samog početka vodi računa o zemljištu i korijenu. Kako objašnjava, sve počinje ubrzo nakon što se rasad primi.
Pravilno okopavanje paprike je pola posla u bašti, a vrijeme kada se to radi ima presudan značaj. Prvo okopavanje obavlja se čim rasad razvije treći par pravih listova, a drugo neposredno pred cvjetanje, otprilike 10 dana nakon prvog.
Mnogi baštovani tokom ljeta vode istu bitku, kako sačuvati paradajz od bolesti i obezbijediti bogat rod bez trošenja novca na skupa hemijska sredstva. Iako tržište nudi na desetine preparata za prihranu i zaštitu biljaka, iskusni povrtari sve češće se vraćaju jednostavnim i prirodnim rješenjima.
Kultiviranje, okopavanje i prihrana predstavljaju važne mjere njege paprike koje doprinose zdravijem rastu biljaka, boljem razvoju korijena i većem prinosu.
