
Ne zahtjeva nikakvu njegu: 10 vrsta povrća koje posadite jednom i imate ga godinama
Višegodišnje povrće je omiljeno među baštovanima. Nađite mu pravu lokaciju i zaboravite na njega sve do berbe.

Višegodišnje povrće je omiljeno među baštovanima. Nađite mu pravu lokaciju i zaboravite na njega sve do berbe.

Baka Ruža, koja godinama gaji povrće u svojoj bašti na Kosmaju, kaže da “paprika ne prašta nemar” i da se najbolji rezultat dobija samo ako se od samog početka vodi računa o zemljištu i korijenu. Kako objašnjava, sve počinje ubrzo nakon što se rasad primi.

Pravilno okopavanje paprike je pola posla u bašti, a vrijeme kada se to radi ima presudan značaj. Prvo okopavanje obavlja se čim rasad razvije treći par pravih listova, a drugo neposredno pred cvjetanje, otprilike 10 dana nakon prvog.

Mnogi baštovani tokom ljeta vode istu bitku, kako sačuvati paradajz od bolesti i obezbijediti bogat rod bez trošenja novca na skupa hemijska sredstva. Iako tržište nudi na desetine preparata za prihranu i zaštitu biljaka, iskusni povrtari sve češće se vraćaju jednostavnim i prirodnim rješenjima.

Kultiviranje, okopavanje i prihrana predstavljaju važne mjere njege paprike koje doprinose zdravijem rastu biljaka, boljem razvoju korijena i većem prinosu.

Hortenzije su među omiljenim cvijećem u dvorištima i baštama, a posebnu pažnju privlače svojim raskošnim cvjetovima i raznim bojama.

Kultiviranje, okopavanje i prihrana predstavljaju važne mjere nege paprike koje doprinose zdravijem rastu biljaka, boljem razvoju korijena i većem prinosu. Njihov cilj je da zemljište ostane rastresito, dovoljno vlažno i bez korova, kako bi biljke imale optimalne uslove za razvoj.

Soda bikarbona može biti efikasno i prirodno rješenje za kontrolu biljnih vaši u vašoj bašti. Njena sposobnost da dehidrira insekte i promijeni pH površine biljke čini je korisnim saveznikom u održavanju zdravlja vaših biljaka.

Soda bikarbona može biti efikasno i prirodno rješenje za kontrolu biljnih vaši u vašoj bašti. Njena sposobnost da dehidrira insekte i promjeni pH površine biljke čini je korisnim saveznikom u održavanju zdravlja vaših biljaka.

Kupus za jesenju berbu najčešće se sadi od kraja maja do sredine jula, u zavisnosti od sorte i vremenskih uslova. Rasad se presađuje na otvoreno kada razvije nekoliko jakih listova i kada prođe opasnost od velikih vrućina i naglih zahlađenja.

Kraj maja jedan je od najvažnijih perioda za radove u bašti jer su temperature stabilnije, zemlja dovoljno zagrijana, a opasnost od kasnih mrazeva uglavnom prošla.

U svijetu baštovanstva boranija važi za jednu od zahvalnijih kultura, brzo raste, ne zahtjeva previše njege i daje dobar rod, ali samo ako se ispoštuju osnovna pravila već na samom početku.

Nema ljepšeg osjećaja nego kada bašta već početkom ljeta izgleda raskošno, puno boja i mirisa, a upravo sada je pravi trenutak za sadnju biljaka koje brzo rastu i još brže cvjetaju. Dobra vijest je da čak i ako još niste uredili dvorište ili terasu - niste zakasnili.

Želite li prirodno da poboljšate zdravlje, prinos i izgled svog povrtnjaka? Ne morate da tražite dalje od skromnog nevena.

Puževi i golaći mogu napraviti ozbiljnu štetu u bašti, naročito tokom kišnih dana. Dovoljno je jedno jutro poslije kiše da primijetite kako ovi mekušci prekrivaju biljke i polako grickaju lišće.

Turci imaju poseban pristup zalivanju paradajza i veruju da upravo način na koji biljka dobija vodu tokom razvoja plodova presudno utiče na njihov kvalitet, veličinu i ukus.

Kraj maja jedno je od ključnih perioda u godini za baštovana.

Visoke ljetnje temperature mogu ozbiljno da ugroze biljke i izazovu takozvani toplotni stres, stanje koje nastaje uslijed prekomjerne toplote vazduha, zemljišta i jakog sunčevog zračenja.

Paradajz je jedna od omiljenih biljaka u baštama jer nije previše zahtjevan za uzgoj, a uz malo pažnje može dati nevjerovatno bogat rod.

Bosiljak je jedan neobičan saveznik drugim biljkama. Pored toga što je izuzetno koristan, lako ga je uzgajati čak i ako nemate iskustva.