Često slušamo ili čitamo o visokom životnom standardu u Hrvatskoj, visokom porezu, inflaciji i veoma skupoj svakodnevici kod naših komšija.
Hrvatska vlada ograničila je cijene na 70 proizvoda i odredila granicu preko koje cijena artikala ne smije da ide. Mi smo provjerili i uporedili njihove cijene sa našim. I nemamo ništa dobro da vam kažemo.
Svjetske cijene hrane su naglo porasle su oktobru i sada su najviše za posljednjih godinu i po dana, odnosno od aprila 2023, saopštila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Burek došao i do 20 KM za kilogram. Nije isključeno da cijena brašna poraste, što će dovesti i do skoka pekarskih proizvoda. Uveliko se priča o krizi na tržištu kafe, čovjek ne zna šta bi rekao o cijenama goriva... BiH je zemlja u kojoj je toliko skupo jesti i trebalo bi ozbiljno istražiti naš „fenomen preživljavanja“.
Za sarmu ili salatu, kupus je neizbježan na trpezi tokom zime. Cijene ovog povrća su danas veće nego lani. Već po pravilu, najskuplje ga plaćaju u Banjaluci, bilo po kilogramu ili po vreći. Jer, u Banjaluci je mnogo toga skuplje nego u drugim mjestima.
Kada pomislimo ili se spremamo na godišnji odmor na more, najvažnija stavka svakako je budžet, odnosno novac koji ćemo tamo da potrošimo.
Troškovi života u našoj zemlji stalno rastu. Sindikalna potrošačka korpa dostigla je iznos od gotovo 3.000 KM, a uslijedilo je i novo poskupljenje goriva. Pokrenulo je to stara pitanja: slijedi li novo poskupljenje hrane? I dok građani strahuju, proizvođači prijete protestima. Nadležni šute.
U Republici Srpskoj i BiH radnici odavno ne mogu da žive od prosječne, a posebno od minimalne plate.
Nema naznaka da će se vratiti cijene koje su postojale prije sukoba u Ukrajini, ali ne bi trebalo da dođe ni do novog poskupljenja.
Hranim se dvaput dnevno, ne štedim kada je u pitanju ishrana i za ta dva obroka potrošim oko 15 maraka. Dakle, mjesečno između 450 i 500 KM, što je malo više od trećine moje plate, riječi su Nikole J. iz Banjaluke.
Svjetske cijene hrane u aprilu su porasle drugi mjesec zaredom. Cjelokupni rast cijena najvećim je dijelom posljedica rasta cijena mesa te dijelom ulja i žitarica.
Prosječna neto plata u Srpskoj isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za februar ove godine iznosila je 1.248 evra ili oko 2.433 KM. Radnici u Srpskoj istog mjeseca radili su za prosječnu neto platu od 1.392 marke.
Cijene svih namirnica u Republici Srpskoj sakodnevno rastu, ali od cijene mesa se vrti u glavi. Svaki odlazak u mesnice za građane je postao put u neizvjesnost, jer više ne znaju da li će moći da pazare meso koje su planirali, niti gramažu koja im treba.
Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?
Uprkos trendovima u ekonomskim tokovima zemalja EU, a koji se reflektuju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta.
Sve manje građani razmisljaju o voću i povrću jer je brojnim stanovnicima i hljeb postaje luksuz. U trgovina jedan kilogram u zavisnosti od vrste, košta oko 3,50 KM, čak i više.
U Vladi Republike Srpske urađena je uporedna analiza cijena osnovnih životnih namirnica koja je pokazala da su cijene niže u Srpskoj nego u Federaciji BiH.
Svjetske cijene hrane u januaru su na najnižem nivou od februara 2021. godine zbog mjesečnog smanjenja cijeena žitarica i mesa, koje su više nego nadoknadile rast cijena šećera, saopštila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Građani koji budu pripremali mezu za predstojeće praznike moraće izdvojiti puno više novca, jer su cijene suhomesnatih proizvoda u posljednje dvije godine povećane i do 40 odsto pa tako kilogram čajne kobasice sada u prosjeku košta čak 25 maraka.
Nakon što su cijene hrane u prvoj polovini godine u Sloveniji divljale, trgovci su počeli spuštati cijene hrane, a pojedine kategorije doživjele su pojeftinjenje do čak 50%.