Kako stare, mnogi ljudi strahuju od gubitka vida i mentalne oštrine. S tim u vezi, nova istraživanja ukazuju na potencijalnu vezu između problema s vidom i demencije.
Neurolog Ričard Restak otkriva da problem s obavljanjem jednostavnih, ali bitnih obaveza tokom dana, može biti znak problema s pamćenjem.
Rano otkrivanje demencije jedan je od fokusa naučnika u posljednje vrijeme, a najnoviji alat za kognitivni skrining je test od 46 pitanja.
Baštovanstvo je odličan hobi za sve generacije, ali starijim ljudima donosi posebne pogodnosti. Naime, revolucionarno istraživanje psihologa Univerziteta u Edinburgu pratilo je živote stotina Škota i njihov način života skoro čitav vijek.
Alchajmerova bolest kao najčešći oblik demencije uzrokuje da osoba polako gubi pamćenje i sposobnost da obavlja svakodnevne zadatke.
Alchajmerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može da prouzrokuje smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, i promena u ponašanju i karakteru bolesnika.
Nervoza, smanjena pažnja i učestalo zaboravljanje za Katarinu Simić bili su crvena lampica da treba da promijeni svakodnevne navike.
Na društvenim mrežama je nedavno objavljen vrlo dirljiv i prijatan snimak koji pokazuje koliko je ljubav snažna emocija.
Demencija je sporo, progresivno propadanje ranije stečenih mentalnih funkcija, što predstavlja trajan gubitak najmanje dvije kognitivne funkcije, a uključuje pamćenje, razmišljanje, rasuđivanje i sposobnost učenja.
Naučnici su pronašli više dokaza da ljudi koji govore svoj i neki strani jezik imaju manju vjerovatnoću da će razviti demenciju u poređenju s ljudima ograničenim na znanje jednog jezika.
Rano uspostavljanje Alchajmerove bolesti je ključno, jer kasna dijagnoza znači da će oboljeli imati manje vremena za kontrolom bolesti i donošenjem životnih odluka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nastanak demencije će u narednim decenijama biti drastično uvećana.
Alchajmerova bolest je najčešći tip demencije. To je progresivno stanje, što znači da se vremenom pogoršava. U većini slučajeva, prvi znak su manji problemi sa pamćenjem, praćeni promjenama ličnosti, zbunjenošću i dezorijentacijom.
Slavnom holivudskom glumcu Brusu Vilisu (68) u februaru prošle godine dijagnostikovana je frontotemporalna demencija.
Da šarm i originalnost ne znaju za godine, najbolje pokazuje primjer jednog djeda (90) iz Beograda, koji je na nagovor kćerke, zajedno sa njom, posjetio psihijatra.
Danijel Gibs (72), penzionisani neurolog iz Amerike koji je godinama radio sa pacijentima koji boluju od demencije, i sam je obolio od Alchajmerove bolesti.
Lande Alchajmer na jugozapadu Francuske selo je koje se razlikuje od drugih - svi njegovi stanovnici imaju demenciju.
Neurolog upozorava na ovaj : Jedan od simptoma demencije moguće je učiti dok perete zube
Od bolesti koja izaziva probleme sa pamćenjem i drugim kognitivnim vještinama, pati oko 50 miliona ljudi, a približno 10 miliona novih slučajeva se dijagnostikuje svake godine, kažu podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
Uočavanje znakova demencije važno je jer dijagnoza može pomoći osobi da razumije šta joj se dešava i kako da upravlja i živi s tim stanjem.
