Poslije teksta na našem portalu o jatu labudova, divljih pataka i drugih ptica koje su sredinom decembra stigle na Savu kod Gradiške, reagovali su ljubitelji ovih zivotinja. Oni donose hranu i po nekoliko sati borave među pticama.
Posjete nekim ugostiteljskim objektima postaju sve rizičnije, s obzirom na to da je dokazano da su mnoga gotova jela u njima puna – bakterija?!
Mučan je osjećaj raditi mjesec dana da bi, kad se plate svi troškovi, za hranu dnevno ostalo 13 KM.
U Nacionalnom parku “Sutjeska” danas je održana druga “Ajvarijada”, na kojoj je više vrijednih ekipa radnika ove javne ustanove pripremalo ajvar, te razne vrste kiselih salata i sokove od brusnice i borovnice, u okviru kampanje “Zdrava hrana-Sutjeska”.
Znate li da kada odemo u nabavku i potrošimo 50 maraka, da čak 35 KM dajemo na uvozne proizvode?
Dok mnogi građani BiH plešu na samoj ivici siromaštva, u ovu državu se godišnje uvezu desetine miliona maraka hrane, koja i u najrazvijenijim evropskim i svjetskim prestonicama predstavlja pravi luksuz.
Turisti u Firenci koji budu jeli na ulici suočiće se sa kaznom od 500 evra! Novi zakon koji je stupio na snagu u utorak zabranjuje hranu na ulicama italijanskog istorijskog grada.
Iako je u posljednjih pet godina izvoz hrane u porastu, pa su neki artikli stigli čak do Australije, još uvijek se u BiH uvozi dvostuko više hrane, nego što se izveze.
Koliko smeća od hrane pojedemo svaki dan, teško da nam iko može reći. Svjetski trendovi u industriji hrane su takvi da samo što je još nisu počeli štampati na 3D štampačima. Ta hrana puna aditiva, konzervansa, pesticida, otpadaka, te genetski modifikovana, dolazi i do nas, a jedu je i djeca. Teško da se to može izbjeći, uprkos kontrolama i analizama. Naši kapaciteti da uvezemo svjetski otpad su, nažalost, mnogo veći od onih da taj uvoz spriječimo. Nastojati da u takvim uslovima na sto stavite što zdraviju i prirodnije proizvedenu hranu, mukotrpan je posao.
Prodavnice u Evropi pokazale su se pune otrovne i lažne hrane, nakon što je u okviru istrage Evropola zaplijenjeno 3.600 tona neispravnih namirnica.
Građani Srpske našli su se na velikoj muci jer na tržištu gotovo da nema prasića, što bi ozbiljno moglo da ugrozi njihovu vaskršnju trpezu.
Više od polovine radnika u Srpskoj mjesečno ne može da zaradi ni onoliko koliko je taman da se jedna prosječna porodica prehrani, a da ni najmanje ne pretjera u nekom nazovi luksuzu.