Milorad Dodik je opet pokazao da je jedini promoter hrvatskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini a koji ne dolazi iz reda hrvatskog naroda, kazao je danas član Predsjedništva SDS Vukota Govedarica.
Delegat SDP Denis Bećirović predožio je da se na izborima u BiH zabrani kandidovanje i onima koji su odležali kaznu za ratni zločin, u partijama iz Srpskoj ne vjeruju da će takav prijedlog proći pored krupnijih i i hitnijih izmjena Izbornog zakona, dok su zaštitnici ljuskih prava prilično oprezni.
Bez novog Izbornog zakona nema ni demokratskih uslova za provođenje izbora i vraćanja povjerenja građana u izborni proces i treba dobro razmisliti da li je pod ovim uslovima uopšte moguće održati lokalne izbore, izjavila je funkcioner SDS Aleksandra Pandurević, komentarišući inicijativu za izmjenu Izbornog zakona BiH.
Sudeći po koracima koje prave politički akteri u Republici Srpskoj, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini, građani će i sljedeće izbore dočekati sa istim Izbornim zakonom, jer iako su svi saglasni da zakon ne valja, ne mogu da se dogovore šta treba da se promijeni.
Generalni sekretar PDP Milko Grmuša smatra da je dobro da sve više ozbiljnih političkih faktora u Republici Srpskoj i Federaciji BiH uviđa da su vanredni izbori jedino pravo rješenje za problem nemogućnosti formiranja vlasti na nivou zajedničkih institucija BiH.
Lideri Socijaldemokratske partije BiH i Saveza za bolju budućnost, Nermin Nikšić i Fahrudin Radončić, usaglasili su se danas da bi vanredni izbori bili najbolje, a možda i jedino rješenje za trenutni zastoj u formiranju vlasti na nivou države.
Lider HDZ BiH, Dragan Čović, rekao je da se Izborni zakon Bosne i Hercegovine mora izmjeniti do kraja godine, što su politički analitičari ocijenili kao još jednu izjavu koja će otići u prazan prostor.
Generalni sekretar Partije demokratskog progresa Milko Grmuša rekao je na današnjoj konferenciji za medije da PDP očekuje da se uđe u proces izmjena Izbornog zakona, kako bi naredni izborni bili fer i regularni.
Ukoliko SNSD, HDZ i SDA ne mogu da se dogovore oko formiranja vlasti, treba se naći mogućnost da se ide u prijevremene izbore, poručio je prije dva dana predsjednik DNS Marko Pavić, inače dugogodišnji koalicioni partner najveće vladajuće stranke iz Srpske.
Nakon izvršene analize rada biračkih odbora na Opštim izborima 2018. godine u Bosni i Hercegovini, danas je Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) pokrenula proces utvrđivanja odgovornosti članova biračkih odbora zbog osnovane sumnje da su postupali suprotno odredbama Izbornog zakona BiH.
Zbog nekolicine „papaka“ koje ne mogu da kontrolišu, partije su, izgleda, spremne glasačima oduzeti pravo da na izborima biraju pojedince, a ne samo političke partije. I još nešto. Spremne su poštenim poslanicima oduzeti pravo na lične glasove, a time vjerovatno i ulazak u parlamente.
Da li smo spremni oduzeti mogućnost glasačima da na izborima glasaju za pojedince, a ne samo za partije, da bismo se izborili s problemom odlaska „papaka“ nakon izbora?
Raskrinkavanje izborne krađe u Tesliću neće imati nikakvog smisla ako ne dovede do izmjena Izbornog zakona BiH koji će omogućiti poštene izbore.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i lider Demokratske fronte je detaljno komentarisao mapu kao ilustraciju jednog od ”aktuelnih” prijedloga izmjena Izbornog zakona, takozvani ABC model.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je danas u Mostaru da je važno brzo formirati sve nivoe vlasti i istakao prioritet izmjena Izbornog zakona prema odlukama Ustavnog suda i Suda za ljudska prava.
Predsjednik Odjeljenja za ustavno-pravna pitanja Hrvatskog narodnog sabora Bariša Čolak ocijenio je, nakon što se Ustavni sud proglasio nenadležnim za ocjenu ustavnosti uputstva Centralne izborne komisije /CIK/ BiH o popunjavanju Doma naroda Federacije BiH /FBiH/, da je još potrebnije da Parlamentarna skupština BiH izmijeni osporene odredbe Izbornog zakona BiH, zbog kojih je i nastupila kriza.
Predsjednik Odjeljenja za ustavnopravna pitanja Hrvatskog narodnog sabora /HNS/ BiH Bariša Čolak smatra da nema smisla imati Predsjedništvo u kojem dva člana bira jedan narod, dok istovremeno jedan od tri konstitutivna naroda ne može da bira nijednog.
Pred političarima u Federaciji BiH je odlučujuća sedmica za dogovor o Izbornom zakonu. Koliko god će odlučivati o samoj zakonskoj reformi, toliko će i o nečemu mnogo bitnijem – hoće li BiH ili neće poslije oktobarskih izbora zapasti u najdublju političku krizu od Dejtona.
Na sajtu Centralne izborne komisije BiH, uz Izborni zakon BiH, postoji još 22 njegove izmjene, dopune i ispravke, što domaćom pameću, što nametnutim odlukama visokog predstavnika. Ali, zakon i dalje ne valja. Ni tehnički, ni suštinski.
Delegat iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović rekao je večeras da je predloženi zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nesprovodiv, kao i da je protivan osnovnim ljudskim pravima.