Kada ste se zadnji put nasmijali do suza? Smijeh nije samo znak radosti - on je jedan od najmoćnijih alata koji imamo za očuvanje mentalnog zdravlja.
Da li se ikada osjećate kao da ste uvijek dostupni za druge, ali sami sebi ostajete na posljednjem mjestu? Koliko puta ste pristali na nešto, iako ste duboko u sebi znali da vam to stvara stres i iscrpljuje vas?
Kada ste zadnji put s nekim podijelili kako se zaista osjećate? Za mnoge muškarce, odgovor na ovo pitanje često je nejasan. U društvu u kojem se od muškaraca očekuje da budu "jaki" i "nepokolebljivi", razgovor o emocijama često se doživljava kao slabost. Ali, koliko košta ćutanje o emocionalnim izazovima?
Objavljeni su detalji iz tužbe koju je američka država Kentaki podnijela protiv TikToka.
Da li ikada osjetite da, koliko god se trudili, nikada nije dovoljno dobro? Da li vas ta stalna potreba za savršenstvom iscrpljuje i sprečava da se zaista osjećate srećnim? Perfekcionizam može zvučati kao pozitivna osobina - jer ko ne bi želio biti najbolji? Međutim, često je upravo ta želja za savršenstvom prepreka koja nas odvaja od sreće i ispunjenog života.
Pjevačica Slavica Ćukteraš otkrila je da se suočila sa zdravstvenim problemima i da zbog anksioznih napada nije izlazila iz kuće.
Koliko puta vam se desilo da posegnete za telefonom, samo da biste 'provjerili nešto na brzinu', a zatim se izgubite u moru objava, videa i notifikacija?
Mentalno zdravlje je važan segment ljudskog zdravlja uopšte i briga o mentalnom zdravlju bi trebalo da se vodi kontinuirano, stalno i sa više različitih aspekata. Briga o mentalnom zdravlju ne počinje kada se problem uveliko razvije, ona podrazumijeva mnogo više, ona podrazumijeva rad na sebi.
Da li ste ikada osjetili pritisak između obaveza na poslu i privatnog života? Mnogi zaposleni se svakodnevno suočavaju s ovim izazovom, što može dovesti do stresa, osjećaja preplavljenosti i, dugoročno, do problema s mentalnim zdravljem. Fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće postaju sve češći odgovori na ovaj problem, nudeći ravnotežu koja nam je toliko potrebna u savremenom svijetu.
Radno okruženje često može biti dinamično i konkurentno, zahtijevajući od nas da radimo najbolje što možemo u tom trenutku, da se slažemo sa kolegama, imamo dobru komunikaciju sa menadžmentom i klijentima, a sve to zajedno može biti veoma stresno.
Kada radimo na složenom zadatku ili imamo mnogo radnih obaveza, lako sebe uvjerimo da nemamo vremena da napravimo pauzu.
Kada govorimo o mobingu prije svega mislimo na vid psihološkog zlostavljanja koji se dešava u radnom okruženju. Takav vid psihološkog zlostavljanja je sistematski i dugotrajan, a u sebe uključuje ponižavanje, kontinuirano uznemiravanje, isključivanje, psihološki pritisak… koji vrši jedan ili više zaposlenih nad svojim kolegom.
Da li ste primijetili da se neko od vaših kolega povukao, češće izostaje s posla ili je jednostavno postao manje produktivan nego inače? Mnogi od nas će odmah pomisliti na stres ili iscrpljenost, ali ovo mogu biti i rani znakovi mentalnih poremećaja, poput depresije ili anksioznosti. Prepoznavanje ovih simptoma na vrijeme ključno je za pružanje podrške i prevenciju ozbiljnijih problema.
Oktobar je mjesec posvećen zaštiti mentalnog zdravlja, a tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Vrijeme je da se prioritizuje mentalno zdravlje na radnom mjestu.“
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. oktobra, u Domu omladine Banjaluka održaće se jedinstveno iskustveno predavanje pod nazivom "Trauma i tijelo u psihoterapiji".
Sutra je 1. oktobar. Oktobar je mjesec posvećen zaštiti mentalnog zdravlja, a tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Vrijeme je da se prioritizuje mentalno zdravlje na radnom mjestu.“
Zamislite radni dan na kojem se osjećate iscrpljeno, a vaša energija je na izmaku. Niste bolesni u klasičnom smislu te riječi, ali jednostavno nemate snage ni motivacije za svakodnevne zadatke. Ovo nije samo osjećaj umora; ovo je realnost s kojom se suočava sve veći broj zaposlenih – posljedica neprepoznatog i netretiranog mentalnog stanja.
„Razgovarati o mentalnom zdravlju nije znak slabosti, već hrabrosti“, rekao je jedan moj pacijent, čija su iskrena priznanja o borbi s depresijom napravila ključnu razliku u njegovom oporavku. Kada pričamo o mentalnim poremećajima, pogotovo u društvima gdje je stigmatizacija mentalnih bolesti još uvijek prisutna, otvoren razgovor može bukvalno spasiti život.
Dijagnoza mentalnog poremećaja može biti trenutak olakšanja, ali i zbunjujućih emocija. Mnogi ljudi koji se suočavaju s mentalnim problemima osjećaju olakšanje kada konačno dobiju ime za ono što ih muči. Međutim, dijagnoza može nositi i težinu stigme i izazvati strah od budućnosti. Bez obzira na to kako se osjećate, važno je razumjeti da dijagnoza nije samo "etiketa", već ključan korak ka pronalasku efikasnog tretmana i poboljšanju kvaliteta života.
Većina ljudi često uhvati sebe kako pričaju sami sa sobom. To se redovno može desiti kada razmišljate o nekim idejama, raspravljate o nekim odlukama ili kada vam je potreban ohrabrujući razgovor.
