Magazin

Simbol porodičnog zajedništva: Krsna slava se ČESTITA PRIJE SJEDANJA ZA STO, evo i zašto

Krsna slava je jedinstven običaj kod Srba i za mnoge najvažniji događaj u godini kao prilika da se proslavi zaštitnik porodice i doma, uz okupljanje i zajedničko slavlje. Iako nema strogo propisanih pravila kako se domaćinu čestita krsna slava, postoji niz lepih tradicija koje čine čestitku i odgovor kulturnim i srdačnim.

Simbol porodičnog zajedništva: Krsna slava se ČESTITA PRIJE SJEDANJA ZA STO, evo i zašto
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Najpre, krsna slava se domaćinu čestita odmah po dolasku u njegov dom, dakle, “na vratima”, a prije sjedanja za sto. Domaćin, pak, kako običaji nalažu, gosta dočekuje “na pragu”, a gost tada izgovara čestitku.

Kako gost čestita slavu

Čestitanje krsne slave nije samo formalnost. U suštini, nije potrebna naučena rečenica, već iskren i srdačan pozdrav sa dobrim željama za zdravlje, sreću i radost.

Pročitajte još

Važno je, svakako, prilagoditi čestitku – ako znate ime zaštitnika domaćina (na primjer Sveti Nikola, Sveti Georgije, Sveti Jovan), lijepo je da ga i spomenete. Time se pokazuje poštovanje prema domaćinu i njegovoj tradiciji, piše Blic.

Neke od tipičnih rečenica koje su primjenjuju kada se čestita krsna slava su sljedeće:

„Čestit sveti (ime sveca) i srećna ti slava, domaćine! Nek Bog da zdravlja i sreće tebi i tvojoj porodici”!

„Srećna slava vama i vašoj porodici. Neka donese zdravlje i mir u vaš dom”!

Srećna slava, domaćine. Da slavite još mnogo godina u zdravlju, radosti i slozi”!

Nikoljdan
FOTO: ĐORĐE KOJADINOVIĆ/RINGIER

Odgovor domaćina

Domaćin odgovara sa zahvalnošću, naglašavajući da je gost dobrodošao i izražava želju da zajedno slavite i u godinama koje dolaze.

„Hvala i dobro nam došli! I vama neka Bog i sveti (ime sveca) pomognu da dosta godina dolazite i da slavimo u zdravlju i veselju” – jedna je od tipičnih rečenica domaćina.

Ovakav odgovor naglašava gostoprimstvo i želju da se zajedništvo nastavi i ubuduće.

Nakon čestitanja, gost se poslužuje slavskim žitom i gutljajem osveštanog vina.

Pozivanje na slavu

svijeće i krst
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Tradicija kaže da su nekada domaćini na slavu goste pozivali lično. Glava porodice, ili neko od mlađih iz kuće, odlazili bi u kuću gosta najčešće sa sobom noseći pogaču, lepinju ili manji hljeb na poklon. U mnogim krajevima se dio ovog običaja zadržao tako što se gostu odnosi jabuka.

U savremenom dobu, iz praktičnih razloga, gost se na krsnu slavu obično ne poziva lično, osim kada su u pitanju ljudi koje svakodnevno viđamo. Poziv se najčešće upućuje telefonskim pozivom ili porukom.

Kod mnogih slavara, s druge strane, poziv na slavu se uopšte ne upućuje jer se podrazumijeva da poziv, nakon što prvi put dođete kod nekoga na krsnu slavu, važi i za ubuduće.

FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER
FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Novina koju su nametnuli savremeni trendovi i način života, takođe, podrazumijeva i kada se upućuje poziv na slavu da se gostu naznači i očekivano vrijeme dolaska.

Nekada to nije bilo praktikovano, a danas su ljudi primorani na ovakvu vrstu organizacije gostiju, s obzirom na to da mnogi žive u manjim stanovima i ne mogu primiti sve goste odjednom, a i većina gostiju svoj dolazak mora da prilagođava poslovnim obavezama, ako slava “pada” u radni dan.