Običaji kada je sahrana u Srbiji u pitanju su važan dio tradicije, a neobični poput onih koji se odnose na pokojnike privlače pažnju.
Sutra se praznuje Lazareva subota, praznik u narodu poznat i kao Vrbica. Smatra se da je tog dana Isus Hrist vaskrsao Lazara iz groba, koji je već četiri dana bio mrtav.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, kojim se proslavlja Vaskrsenje Isusa Hrista koje se desilo trećeg dana poslije njegove smrti.
Lazareva subota ili Subota pravednog Lazara, u srpskom narodu poznata je još i kao Vrbica, jer je tada Hrist ušao u Jerusalim, gdje su ga dočekala djeca.
Poznato je da je srpski krajevi bogati običajima. Međutim, ono što većina Srba radi je da iznosi hranu na sahranu i istu jede na groblju.
Danas je počela šesta nedjelja Vaskršnjeg posta, u narodu poznata i kao Cvjetna nedelja.
Pravoslavni vjernici u Srbiji 7. aprila obilježavaju praznik Blagovjesti, dan posvećen događaju iz Novog Zavjeta kada se Arhangrel Gavrlio javio Bogorodici i saopštio da će posredstvom Duha svetoga dobiti dijete, odnosno Isusa Hrista.
Moda farbanja jaja za Vaskrs u duhu popularnog minimalizma donijela je i nove ideje, a među njima je i farbanje jaja u crnu boju.
Kumstvo je danas jedna od glavnih odlika hrišćanstva i nešto bez čega se vjenčanja, krštenja, pa ni krsne slave ne bi mogle zamisliti.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Svetih četrdeset mučenika - praznik u narodu poznat kao Mladenci.
Po hrišćanskom verovanju, trećeg dana nakon smrti Isus Hrist je vaskrsnuo. Kao spomen na taj dan, hrišćani širom sveta slave Vaskrs, odnosno Uskrs. U zavisnosti od kalendara.
Na današnji dan se posjećuju groblja i prislužuju svijeće na grobovima najbližih i u hramovima. Zadušnice su vezane za početak Uskršnjeg posta, te imaju pokretan datum.
Pravila uređenja kuće ne postoje striktno, niti se doslovce treba pridržavati priručnika kada je uređenje u pitanju. Ali, moramo priznati da nam katkad savjeti sa interneta ili prijateljski savjeti, metaforički rečeno otvore oči i učine da vidimo ono što ne bismo mogli sami.
Tokom svoje skoro hiljadu godina duge istorije uspona i padova srpska zajednica je negovala, a mnoge običaje i zadržala, kao uspomenu na svoju burnu prošlost i kulturno nasljeđe Slovena.
Sveštenomučenik Vlasije Rodom iz oblasti kapadokijske. Bogobojažljiv i krotak iz ranog djetinjstva. Zbog svojih velikih vrlina izabran za episkopa grada Sevastije. Beše Vlasije veliko duhovno i moralno svjetilo u tom neznabožačkom gradu.
SPC i njeni danas sutra slave dan Svetog Simeona Bogoprimca i Svete Ane. Za Svetog Simeona se vjeruje da je zaštitnik djece, dok se za Svetu Anu govori da je bila prva proročica koja je obznanila Jesrusalimu da ima novog Mesiju.
Kada će se vjenčanje održati ne zavisi isključivo od mladenaca, već i od brojnih faktora, kao na primjer kada je izabrana sala za vjenčanja raspoloživa.
U našem narodu postoji vjerovanje da se na Sretenje sreću zima i ljeto. Zato će sutra mnogi pažljivo gledati u nebo i promatrati vremenske prilike. Po vjerovanju, ako pada snijeg ili kiša - zime više neće biti, a ako sija sunce - biće još hladnog vremena.
U savremeno doba nerijetko se dešava da se na pravoslavnim grobljima sprovode suvišni srpski običaji, nepoznati u davna vremena, a kao znak nekog novog, pomodnog trenda.
Ne postoji nijedan pravoslavni kraj na zemlji do kojeg nisu doprli glasovi i propovijed trojice bogomudrih velikih učitelja Hristove crkve koje proslavljamo 12. februara.