Jedna od glavnih odlika srpskog pravoslavlja, za koju ne zna ostali hrišćanski svijet, jeste krsna slava. Veliki broj pravoslavnih vjernika slavi, ali dobar dio njih to čini nepravilno.
Kult mrtvih jedan je od centralnih elemenata kod Vlaha, pa ne iznenađuje veliki broj običaja koji se kod ovog naroda vezuju za smrt i sahranjivanje.
Pokrov Presvete Bogorodice smatra se ženskim praznikom i proslavlja se 14. oktobra. Obilježava se kao sjećanje na dan kada je Sveti Andrej Jurodivi, prema predanju, imao viđenje Presvete Bogorodice koja pokrovom štiti ljude.
Praznik Pokrov Presvete Bogorodice, koji se u narodu još naziva Pokrovice, obilježava se svake godine 14. oktobra i jedan je od najvoljenijih dana u pravoslavnom narodu, naročito među ženama.
Slava, jedan od najdubljih i najprepoznatljivijih običaja srpskog naroda, ne predstavlja samo vjerski praznik, već i simbol porodičnog zajedništva, gostoprimstva i poštovanja predaka.
Pravoslavni vjernici sutra proslavljaju Miholjdan, praznik kojim počinje jesen.
Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Miholjske zadušnice, dan posvećen sjećanju na preminule, a tradicija nalaže da neke poslove danas obavezno uradimo.
Pravoslavni hrišćani sutra obilježavaju Miholjske zadušnice, a tradicija nalaže da neke poslove danas obavezno uradimo.
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznik Začeća Svetog Jovana Preteče i Krstitelja, praznik radosti i milosti Božije.
Srbi i običaji - jedno bez drugog ne ide. Za svaku priliku u životu, bilo radosnu ili tužnu, ima nešto što je "red" da se radi. Posebno specifični su "rituali" vezani za sahrane. Običaji, razumije se, variraju od mjesta do mjesta, ali za najbizarnije slove oni u istočnom dijelu naše zemlje.
Da li je slava i danas misionarski pečat pravoslavlja u srpskom narodu ili se pretvorila u još jedan društveni ritual, često praćen više ili manje ukusa u obilježavanju? Odakle uopšte potiče ovaj jedinstveni običaj i zašto je toliko duboko ukorijenjen u našem identitetu, saznajte u ovom tekstu.
Krstovdan slavimo dva puta godišnje. Jesenji Krstovdan obilježava se 27. septembra, a 18. januara zimski, u znak sjećanja na prve hrišćane i krštenje Isusa Hrista u rijeci Jordan.
Bosiljak je u srpskoj tradiciji poznat kao Božiji cvijet i zauzima posebno mjesto u obredima, od rođenja do smrti, a na Krstovdan se osvećuje i unosi u dom kao zaštita i simbol mira.
Ako želite da u vaš dom uđe blagostanje, dovoljno je da pospete so po svim prozorskim daskama i ostavite je da stoji dok se energija ne promijeni.
Srpska pravoslavna crkva danas obilježeva Usjekovanje glave Svetog Jovana, koji je u našem narodu poznat i kao Sveti Jovan ili Jovan Glavosek.
Nekada se ovaj običaj poštovao kao svetinja. Bio je znak poštovanja, zajedništva i duhovne povezanosti.
Kad danas umre neko u gradu pa mu se sprema sahrana, malo od nekih starih običaja, vezanih prevashodno za selo, možemo vidjeti.
Pravoslavna crkva i vjernici 28. avgusta obilježavaju Uspenje Presvete Bogorodice, u narodu poznato kao Velika Gospojina.
Predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak danas je posjetio Šargovačku kotlićijadu, koja je održana u banjalučkom naselju Šargovac, kod Osnovne škole „Đura Jakšić“.
Preobraženje Gospodnje spada među 12 najvećih hrišćanskih praznika, a svake godine se slavi istog datuma – 19. avgusta. U narodu se oduvijek vjerovalo da ovaj dan donosi velike promjene, kako u prirodi, tako i u ljudima, pa su se s njim povezivali brojni običaji i stroga pravila kojih su se ljudi pridržavali.
