Veče pred Ivanjdan (6. jul) donosi posebnu tišinu koju često zaboravljamo da čujemo. To je noć kada se svijet usporava, a priroda poziva na bliskost.
U srpskoj tradiciji postoji dan koji nosi tišinu jutra, miris svježe ubranog bilja i svjetlost večernje vatre. To je 6. jul – dan uoči Ivanjdana.
U ponedjeljak Srpska pravoslavna crkva slavi Ivanjdan, praznik rođenja Svetog Jovana Krstitelja, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja.
Ovaj dan je poseban i za srpsku istoriju, a za njega se vezuju i mnogi lijepi običaji koji se i danas primenjuju.
Vidovdan se smatra praznikom nad praznicima, ali ne samo zbog istorijskog obrta u našem narodu 1389. godine, već i zbog jakih narodnih vjerovanja.
Srpska pravoslavna crkva 27. juna po novom (14. juna po starom kalendaru) slavi Svetog proroka Jeliseja, jednog od najvećih proroka Starog zavjeta i nasljednika Ilijinog duha.
Vidovdan, veliki praznik koji je nastao u čast starog slovenskog boga Svetovida, prati niz običaja koji su nadživjeli zub vremena.
Bog Vid, a zvali su ga još i Vit, Svetovid, Svantovitus, staro je božanstvo kojeg se Srbi dobro sjećaju i sa strahom poštuju. Upravo je i biljka vidovčica dobila ime po njemu i vjeruje se da ima razne mistične moći.
Svaki Srbin zna kojeg datuma se slavi Vidovdan i to dovoljno govori o važnosti ovog praznika. Vidovdan slavimo kao praznik, ali i u znak sjećanja na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine.
Na svetog Vratolomeja ni jedan roditelj u Srbiji neće dopustiti da se njegovo dijete popne na drvo. Zašto? Jer i samo njegovo ime ima strašno značenje, jer Srbi Vatolomeja tumače kao onaj dan kada "je lako slomiti vrat".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju dan posvećen Svetim mironosicama Marti i Mariji.
Za sve pravoslavne vjernike, od danas, počinje Petrovdanski post, posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave svetu mučenicu Teodosiju iz Tira, djevicu i ispovjednicu vjere iz ranog 4. vijeka.
Jedanaestog juna se u pravoslavnom kalendaru obilježava spomen na svetu mučenicu Teodosiju iz Tira, djevicu i ispovjednicu vjere iz ranog 4. vijeka. Njena hrabrost i posvećenost Hristu ostale su zapamćene kao primjer neustrašive vjere, naročito među ženama koje su u to doba često bile potiskivane i u društvenom i u vjerskom smislu.
Od 8. do 10. juna ove godine hrišćani slave praznik Silaska Svetog duha na apostole, koji uvijek "pada" 50. dan poslije Uskrsa. U narodu se ovaj praznik zove još i Pedesetnica, Trojica (negdje Trojice), Duhovi i Trojčindan. Praznik traje tri dana, obilježen je crvenim slovom u kalendaru i prati ga niz običaja.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja sutra praznik Silaska Svetog Duha na apostole, koji se proslavlja pedeseti dan po Vaskrsu .Ovaj praznik poznat je i kao Duhovi, Pedesetnica ili Trojice i uvijek se obilježava pedeseti dan po Vaznesenju Gospodnjem.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju ljetnje Zadušnice, koje se nazivaju i Duhovske. Vjernici prilikom izlaska na groblje čine mnoge stvari za koje vjeruju da su stari običaji, međutim, prave veliku grešku.
Duhovske zadušnice, u narodu poznate kao ljetnje, obilježavaju se u subotu pred Duhove (Silazak Svetog Duha), praznik poznat pod nazivom Trojice.
Praznik Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, ustanovljen je još od apostolskih vremena i uvijek se svetkuje u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.
Spasovdan, koji se slavi četrdeset dana poslije Vaskrsa, u srpskoj tradiciji zauzima posebno mjesto. Obilježava Hristovo vaznesenje na nebo i prati ga mnogo narodnih običaja i vjerovanja.
