Osvanulo je Badnje jutro za koje se vezuju brojni običaji prepuni simbolike.
Badnje veče i Božić predstavljaju jedne od najradosnijih hrišćanskih praznika, i za njih se vezuju razni običaji i rituali.
Badnji dan prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku - Božiću. Prate ga monogobrojni običaji koji uljepšavaju pripeme čovjekove duše za rođenje sina Božjeg. Predstavlja posljednji i najstroži dan velikog posta.
Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti u nedjelju proslavljaju Božić.
Kako vam se čini pomisao da na dan Božića, umjesto da lomite česnicu, ugledate kroz prozor muškarca koji pleše prerušen u kozu? Ili da u sobi imate božićno drvo koje izgleda kao da ima bradu? Ovo su samo neki od brojnih božićnih običaja drugih pravoslavnih zemalja.
Ljepota različitosti koja krasi Srbiju ogleda se u brojnim prirodnim i kulturnim fenomenima, pa tako od Vojvodine do Kosova imamo široki spektar bogatog kulturnog nasljeđa koje je vrijedno čuvanja.
Pod izgovorom da je to sastavni deo našeg mentaliteta, prilikom novogodišnjih i božićnih praznika obavljamo određene tradicionalne postupke koje „valja“ obavljati radi napretka domaćinstva.
Kad krenete u kupovinu darova za voljene, ne zaboravite da postoje stvari za koje se vjeruje da ne bi trebalo da ih poklanjate, jer privlače negativnu energiju i neuspjeh u život onog kome ih poklanjate.
Širom svijeta, doček Nove godine se proslavlja uz obrok u društvu prijatelja i porodice.
Većina žena zna, ali i praktikuje, onaj stari, dobri običaj da novogodišnje veče dočeka u vešu crvene boje.
Božić se slavi na mnogo načina u mnogim krajevima svijeta, a kuhinja koja obilježava praznik je raznolika koliko i ljudi koji je pripremaju i uživaju u njoj.
Kada kažemo kum, prva asocijacija koja većini pada na pamet je prijatelj za cijeli život, a jedno od vjerovanja glasi da ako odbijete da budete kum na vjenčanju kroz život će vas pratiti nesreća.
Kako običaj nalaže, dan poslije slave Svetog Nikolu ne treba obavljati bilo kakav kućni posao, baš kao i na sam praznik kada vjernici treba da budu posvećeni proslavi ovog sveca.
U jeku sezone slava i ove godine provlači se jedno od čestih pitanja, a to je pušenje cigareta na slavi, a posebno u kućama domaćina koji su nepušači.
Dok je za Srpsku pravoslavnu crkvu pravilo jasno – Sveti Nikola je posna slava i tu nema izuzetka, neki ljudi za krsnu slavu ipak spremaju mrsnu trpezu.
Vlaška kultura i tradicija predstavljaju bogatstvo koje ide daleko izvan poznate Vlaške magije. Jedan od fascinantnih običaja koji Vlasi njeguju jeste "pomana", stari paganski ritual posvećen preminulima.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas se sjećaju Prepodobnog Grigorija Dekapolita, hrišćanskog svetitelja iz 9. vijeka koji je širio hrišćanstvo u Vizantiji, Rimu i na gori Olimpijskoj.
Svaka zemlja posjeduje običaje koje je narod iznjedrio iz namjere da se održe njegove navike, nerijetko vedri duh i kako bi se uljepšalo neko okupljanje. U 21. vijeku nije uopšte strano upoznavati se sa tuđim kulturama, ali dolazi i do preuzimanja običaja, uvođenja stranih običaja u svoju kulturu.
Čudna pravila koja su važila i koja važe u plemenu Himbe svrstavaju ih među najinteresantnija plemena na planeti.
Vrijeme je slava, a to, pored krkanja i druženja, podrazumijeva još nešto.
