Kumstvo je danas jedna od glavnih odlika hrišćanstva i nešto bez čega se vjenčanja, krštenja, pa ni krsne slave ne bi mogle zamisliti.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra slave Svetih četrdeset mučenika - praznik u narodu poznat kao Mladenci.
Po hrišćanskom verovanju, trećeg dana nakon smrti Isus Hrist je vaskrsnuo. Kao spomen na taj dan, hrišćani širom sveta slave Vaskrs, odnosno Uskrs. U zavisnosti od kalendara.
Na današnji dan se posjećuju groblja i prislužuju svijeće na grobovima najbližih i u hramovima. Zadušnice su vezane za početak Uskršnjeg posta, te imaju pokretan datum.
Pravila uređenja kuće ne postoje striktno, niti se doslovce treba pridržavati priručnika kada je uređenje u pitanju. Ali, moramo priznati da nam katkad savjeti sa interneta ili prijateljski savjeti, metaforički rečeno otvore oči i učine da vidimo ono što ne bismo mogli sami.
Tokom svoje skoro hiljadu godina duge istorije uspona i padova srpska zajednica je negovala, a mnoge običaje i zadržala, kao uspomenu na svoju burnu prošlost i kulturno nasljeđe Slovena.
Sveštenomučenik Vlasije Rodom iz oblasti kapadokijske. Bogobojažljiv i krotak iz ranog djetinjstva. Zbog svojih velikih vrlina izabran za episkopa grada Sevastije. Beše Vlasije veliko duhovno i moralno svjetilo u tom neznabožačkom gradu.
SPC i njeni danas sutra slave dan Svetog Simeona Bogoprimca i Svete Ane. Za Svetog Simeona se vjeruje da je zaštitnik djece, dok se za Svetu Anu govori da je bila prva proročica koja je obznanila Jesrusalimu da ima novog Mesiju.
Kada će se vjenčanje održati ne zavisi isključivo od mladenaca, već i od brojnih faktora, kao na primjer kada je izabrana sala za vjenčanja raspoloživa.
U našem narodu postoji vjerovanje da se na Sretenje sreću zima i ljeto. Zato će sutra mnogi pažljivo gledati u nebo i promatrati vremenske prilike. Po vjerovanju, ako pada snijeg ili kiša - zime više neće biti, a ako sija sunce - biće još hladnog vremena.
U savremeno doba nerijetko se dešava da se na pravoslavnim grobljima sprovode suvišni srpski običaji, nepoznati u davna vremena, a kao znak nekog novog, pomodnog trenda.
Ne postoji nijedan pravoslavni kraj na zemlji do kojeg nisu doprli glasovi i propovijed trojice bogomudrih velikih učitelja Hristove crkve koje proslavljamo 12. februara.
Na svadbama je uvijek veselo, a tome doprinose i mnogi stari narodni običaji kojima se gosti naročito vesele.
Obred osvećenja vode ima svoje korijene u ranim periodima hrišćanstva, što potvrđuju stari spisi poput apostolskih ustanova. Međutim, iako je veoma star, nije postojalo čvrsto utvrđeno pravilo o mjestu, vremenu i načinu sprovođenja ovog obreda.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Atanasija Velikog. Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji, a posebno je značajno zaštititi se ako zagrmi.
Srpska pravoslavna crkva sutra obilježava Časne verige, dan kada je Sveti Petar okovan i mučen. Ovaj dan nije obilježen crvenim slovom u vjerskom kalendaru, ali je u pitanju datum koji veliki broj porodica slavi kao krsnu slavu.
Iako naučna istraživanja ukazuju da proces normalnog tugovanja traje oko 40 dana, jer u tom periodu osoba ima stalne nalete sjećanja na izgubljenu osobu i prisjeća se proživljenih trenutaka sa tom osobom, što je praćeno osjećanjem tuge i žalosti.
Danas srpska pravoslavna crkva i vjernici slave Svetog Savu koji je upisan crvenim slovom. Na današnji dan se posti, ali se može slaviti i na mrsnoj trpezi ukoliko ne pada u srijedu ili petak.
Sveti Sava je svetitelj o kom postoje mnoge priče, anegdote, vjerovanja i legende. Jedna od njih je da se urotio sa samim đavolom kako bismo danas imali svjež hljeb na stolu.
Kult Svetog Save, koji se u narodu razvio nakon prenošenja njegovih mošti iz Bugarske u manastir Mileševu, bio je toliko jak da je doveo do toga da su se i Turci zavojevači počeli prekrštavati nad njegovim moštima. Iz tog razloga mošti Svetog Save spaljene su na Vračaru.
