Stiže nam ljeto, a i sezona paradajza, bez kojeg salatu ne možemo ni da zamislimo. Osim toga, daje poseban šmek mnogim jelima, te je neizostavan dio ishrane.
Naučnici sa japanskog Univerziteta u Tokiju sproveli su istraživanje kojim su potvrdili da dvije čaše soka od paradajza dnevno olakšavaju zdravstvene tegobe koje se javljaju u periodu menopauze.
Familija Solanaceae obuhvata nekoliko značajnih povrtarskih vrsta koje se gaje na velikim površinama u svijetu i jako su važne u ljudskoj ishrani, poput: paradajza, paprike, i krompira.
Većina ljudi će nakon kupovine paradajza te ukusne plodove smjestiti u frižider, vjerujući kako će tako duže ostati svježi i ukusni.
Soda bikarbona, skroman i lako dostupan sastojak iz kuhinje, sve se češće koristi i kao moćan saveznik u baštovanstvu – posebno kod uzgoja paradajza.
Iako izbor u supermarketima može biti ograničen, pijace nude bogatstvo različitih vrsta paradajza, zato je bitno znati kako odabrati najbolje.
Ako ste mislili da je soda bikarbona korisna samo u kuhinji ili za čišćenje, razmislite još jednom! Naše bake i mame su je decenijama koristile u bašti, a tajne koje su znale mogu i danas da vam pomognu da imate zdravu, bujnu baštu bez skupih hemikalija i pesticida.
Ako gajite povrće u bašti, sigurno se među vašim biljkama nalazi i paradajz.
Osim što će pomoći da skinete kilograme i "očistite" organizam od toksina, dijeta s paradajzom je i "podmlađivač", tako da možete očekivati da koža dobije na svježini i neophodnoj vlažnosti.
Doktorka Megan Rosi iz Kvinslenda, dijetetičar i naučni saradnik sa Kings koledža, kaže da se "magija" dešava kada kombinujete specifične parove hrane, uključujući kurkumu i crni biber, sočivo i paradajz i losos i zeleno povrće.
Prepoznavanje paradajza punog pesticida nije teško ako obratite pažnju na izgled, miris, teksturu i unutrašnjost ploda. Korišćenjem jednostavnih trikova i savjeta, možete izabrati zdraviji paradajz i zaštititi svoje zdravlje.
Paradajz je jedna od najpopularnijih vrsta povrća, ali i jedna od najizloženijih hemijskom tretmanu. Iako se na prvi pogled čini kao zdrav izbor, potreban je oprez.
Paradajz je uvijek bio omiljena povrtarska kultura u našim vrtovima.
Zeleni paradajz ima potpuno drugačiji ukus i teksturu od zrelog, crvenog paradajza i najčešće se koristi u turšiji, kao zimnica. Dok se neki brinu da može biti otrovan, drugi tvrde da je jako dobar za neke zdravstvene tegobe.
Mnogo se priča o organskoj hrani, prskanom ili neprskanom voću i povrću… A da li uopšte znate kako da provjerite da li je paradajz pun “hemije” ili ne?
Kombinacija krastavaca, paradajza, soli, bibera i malo ulja za mnoge su idealan spoj proljetne salata, ali ova kombinacija sastojaka sve češće izaziva rasprave među nutricionistima.
Ništa slađe nego kad uberete svjež, domaći paradajz i poslužite ga kao salatu.
Pravi baštovani već uveliko se spremaju da posade prve sadnica paradajza u baštu. Paradajz je biljka koji je veliki potrošač, on iz zemlje uzima sve minerale i vitamine, a ukoliko je zemlja siromašna – paradajz neće uspjeti.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih namirnica u domaćinstvu – koristi se u salatama, kuhanim jelima, umacima i mnogim drugim receptima.
Ukoliko se grijete na drva, vjerovatno imate pepeo koji ostane poslije njihovog sagorijevanja. Nemojte da ga bacite, već ga iskoristite za đubrenje paradajza.