Krajem jula polovina plodova u vašoj bašti pukne pri vrhu i ostane bez ukusa. Razlog za to nije jako sunce, već pogrešna prihrana paradajza.
Uzgoj paradajza u sopstvenoj bašti, na balkonu ili u plasteniku pruža poseban urok – nema ničeg ljepšeg od trenutka kada uberete sočan, zreo plod koji je cijelog ljeta upijao sunčeve zrake.
Pijaca je ovih dana preplavljena povrćem, ali kupovina je postala čisti ruski rulet. Dok birate plodove za salatu, sigurno vas muči isto pitanje – da li je ovaj paradajz ispred vas zaista domaći ili nakljukan hemijom?
Za neke ljeto počinje prvim paljenjem roštilja, za druge ljetnim solsticijem, ali za mnoge istinske gurmane ono stiže s prvim paradajzom sezone na tezgama pijaca ili u vlastitim baštama.
Mnogi koji sade paradajz u bašti svake godine imaju isti cilj - što više velikih, sočnih i crvenih plodova. Neko mijenja sortu, neko dodaje prirodno đubrivo, neko pažljivo prati zalivanje, a iskusni baštovani često imaju i male trikove koje prenose iz sezone u sezonu.
Tokom ljetnjih mjeseci organizam gubi više tečnosti kroz znojenje, pa je važno obratiti pažnju ne samo na to koliko pijete, već i šta jedete. Upravo zbog toga paradajz i krastavac ovih dana završavaju u gotovo svakoj salati.
Plemenjača, poznata i kao plamenjača (Phytophthora infestans), jedna je od najopasnijih bolesti paradajza.
Paradajz cvijeta, ali ne daje plodove? Uzrok mogu biti temperatura, zalivanje, đubrenje, slab protok vazduha ili loše oprašivanje.
Domaći sprej protiv plamenjače pravite od mlijeka i vode za pet minuta. Probajte prije nego što posegnete za skupom hemijom iz prodavnice.
Čuvanje paradajza u frižideru je najveća greška koju napravite. Hladnoća prekida zrenje i pretvara meso u nešto brašnjavo i bljutavo.
Cijelu godinu s nestrpljenjem iščekujemo ljetne plodove - sočne breskve, slatke lubenice i paradajze svih zamislivih oblika, veličina i boja. Vjerovatno ste čuli da paradajz ne bi trebalo stavljati u frižider jer mu to uništava ukus.
Bosiljak je apsolutni kralj ljetnjih jela, ali da bi vam prozor ili bašta blistali od njegovih zelenih listova, morate mu izabrati pravo društvo.
Paradajz turizam postao je fenomen i dok jedni u toj pojavi ne vide bilo šta negativno, za njih je to sasvim prihvatljiva varijanta i prilično razumna i očekivana jer se mnogi trude da uštede koliko mogu odnosno da priušte sebi odmor u skladu sa svojim mogućnostima.
Iako većina nas po navici kupljeni paradajz odmah stavlja u frižider, stručnjaci upozoravaju da je to najveća greška koju možete da napravite.
Svi se slažemo da paradajz više nema ukus kao nekada, ali ako hoćete da provjerite da li je pun pesticida, pogledajte mu unutrašnjost.
Dok su drugi kupovali skupa đubriva i tražili čudotvorne preparate za paradajz, teta Zora iz sela imala je svoj stari trik. Svakog juna, čim se na stabljikama pojave prvi cvetovi, uzela bi običnu drvenu štipaljku za veš i zakačila je na paradajz.
Uz porodični ručak, koji je najčešće podrazumijevao domaću supu, kuvano jelo ili krompire sa mesom, u jugoslovenskim domaćinstvima salata od paradajza i krastavca je bila obavezna tokom ljeta.
Baštovani dobro znaju da je sredina ljeta period kada paradajzu treba dodatna njega. Biljka istovremeno cvijeta, formira plodove i troši velike količine hranljivih materija iz zemljišta, zbog čega joj je potrebna redovna i pažljiva prihrana.
Kvasac nije samo za hljeb, koriste ga i iskusni vrtlari.
Iako ga s ponosom zovemo „kraljem ljetne trpeze“, za određene grupe ljudi izbjegavanje paradajza često je jedini način da se spriječe bolovi i hronične tegobe koje im zagorčavaju život.
