Visoke temperature, nedostatak vode, jako sunce, ali i sama sorta mogu biti razlog zbog kojeg paradajz ne izgleda i ne ukusom ne podseća na onaj pravi domaći plod.
Ako želite da i tokom zime imate ukus pravog, svježeg paradajza, ovaj recept vrijedi sačuvati.
U pojedinim hrvatskim gradovima kilogram paradajza košta čak sedam, a čerija 10 evra po kilogramu, što je skuplje od kilograma svinjetine, a ponegdje i teletine.
Paradajz i krastavac predstavljaju apsolutnu osnovu svake naše omiljene ljetne salate, ali njihovo miješanje je zapravo velika greška za vaš organizam.
Na prvi pogled zvuči kao još jedan trik sa društvenih mreža koji nema mnogo veze sa stvarnošću. Međutim, baštovani širom svijeta sve češće koriste električnu četkicu za zube kako bi povećali rod paradajza, a iza ove neobične metode krije se sasvim ozbiljno naučno objašnjenje.
Ljeto je period kada paradajz dostiže vrhunac ukusa, zbog čega nutricionisti i kuvari preporučuju da se upravo sada iskoristi njegova puna aroma i nutritivna vrijednost.
Paradajz je ljeti neizostavno povrće, ali mnogi griješe kada ga čuvaju kod kuće. Prvo, prilikom kupovine paradajza obratite pažnju da plodovi budu što crveniji, jer to znači da su bogatiji likopenom. Izbjegavajte plodove sa mrljama i pukotinama. Treba da budu teški i čvrsti na dodir, što znači da nisu prezreli.
Paradajz tokom ljeta izgleda kao da je na vrhuncu snage - pun je zelenih plodova koji samo čekaju da sazru, ali upravo tada vreba i najveća opasnost. Krajem jula povećava se rizik od plamenjače, opasne bolesti koja za samo nekoliko dana može da uništi veliki dio roda.
Ljeto je pravo vrijeme da se pripremi zimnica, a domaći paradajz tada ima najbolji ukus. Mnogi se pitaju kako se čuva paradajz da tokom hladnih dana ostane sočan, mirisan i pun ukusa, bez dodatka konzervansa.
Jul je jedan od najvažnijih mjeseci za uzgoj paradajza. Upravo sada biljka prestaje da troši snagu na rast novih listova i sve više energije usmjerava na formiranje i sazrijevanje plodova.
Ljeto je pravo vrijeme za pripremu zimnice, a malo koja namirnica toliko podsjeća na sunčane dane kao zreo, domaći paradajz. Kada se pravilno konzervira, može mjesecima da zadrži svoju boju, sočnost i bogat ukus, pa će i usred zime biti odlična osnova za čorbe, sosove, kuvana jela ili salate.
Malo je jela koja nas tako lako vrate u djetinjstvo i podsjete na toplinu domaće kuhinje kao šerpa kuvanog slatkog kupusa koja lagano krčka na šporetu. Da biste ovo jelo pripremili onako kako su to radile naše bake, nije dovoljno samo ubaciti sastojke u lonac – potrebno je vrijeme, ali i poznavanje onih sitnih majstorskih trikova koji prave svu razliku.
Nisu imale skupa đubriva, hemiju ni internet, ali su im bašte bile pune krupnog i sočnog paradajza. Njihovi trikovi i danas daju odlične rezultate.
Jul je jedan od najvažnijih mjeseci za uzgoj paradajza, jer biljke tada intenzivno cvjetaju i formiraju plodove. Zbog toga im je potrebna pravilna prihrana, ali stručnjaci upozoravaju da sa đubrenjem ne treba preterivati, jer višak hranljivih materija može da podstakne rast lišća na račun plodova.
Ljeto je pravo vrijeme za jednostavna jela koja ne traže dugo stajanje pored šporeta, a među njima posebno mjesto zauzima salata od paradajza.
Nema većeg razočaranja za baštovane od paradajza koji spolja izgleda savršeno, a kada ga presječete, unutra je vodenast i bezukusan.
Krajem jula polovina plodova u vašoj bašti pukne pri vrhu i ostane bez ukusa. Razlog za to nije jako sunce, već pogrešna prihrana paradajza.
Uzgoj paradajza u sopstvenoj bašti, na balkonu ili u plasteniku pruža poseban urok – nema ničeg ljepšeg od trenutka kada uberete sočan, zreo plod koji je cijelog ljeta upijao sunčeve zrake.
Pijaca je ovih dana preplavljena povrćem, ali kupovina je postala čisti ruski rulet. Dok birate plodove za salatu, sigurno vas muči isto pitanje – da li je ovaj paradajz ispred vas zaista domaći ili nakljukan hemijom?
Za neke ljeto počinje prvim paljenjem roštilja, za druge ljetnim solsticijem, ali za mnoge istinske gurmane ono stiže s prvim paradajzom sezone na tezgama pijaca ili u vlastitim baštama.
