Pijaca je ovih dana prava arena. Miris svježeg povrća mami na svakom koraku, ali dok birate plodove, često vas obuzme sumnja: da li je ovaj paradajz domaći ili pun hemije?
Kesica svježeg kvasca od 42 grama radi ono za šta većina nas troši pare na skupe tečne prihrane.
Višegodišnje povrće je omiljeno među baštovanima. Nađite mu pravu lokaciju i zaboravite na njega sve do berbe.
Redovan unos paradajza - jedan veći dnevno, može da snizi krvni pritisak, ali i da smanji rizik od razvoja hipertenzije odnosno visokog krvnog pritiska.
Domaća prihrana za paradajz ne mora da košta ni dinara, a već poslije deset dana vidi se razlika koju ne može da donese nijedna kesa iz poljoprivredne apoteke.
Lažan paradajz ove sezone košta isto kao i pravi, a razliku primjetimo tek kad ga isiječemo kod kuće – tvrda srž, bijele žilice i ukus kao da smo ga izvadili iz zamrzivača u januaru.
Mnogi baštovani tokom ljeta vode istu bitku, kako sačuvati paradajz od bolesti i obezbijediti bogat rod bez trošenja novca na skupa hemijska sredstva. Iako tržište nudi na desetine preparata za prihranu i zaštitu biljaka, iskusni povrtari sve češće se vraćaju jednostavnim i prirodnim rješenjima.
Svako orezivanje paradajza u srpskoj bašti počinje pogrešno, jer većina nas prvo grabi makaze ka vrhu biljke.
Pravilna rezidba paradajza jedna je od najvažnijih mjera njege koja direktno utiče na razvoj biljke, kao i na veličinu i kvalitet plodova.
Zalivanje paradajza svakog drugog dana „odozgo“, po listu i sa crijevom u ruci, najbrži je put da plodovi popucaju i ostanu kiseli.
Paradajz, sveprisutan u ishrani, od brze hrane do visoke kuhinje, preuzima novu ulogu: simbol rastućih troškova.
Možda vas miris domaćeg paradajza odmah vraća u djetinjstvo i dedin plastenik, ali jedno je sigurno – ukus onog koji sami odgajite ne može se mjeriti ni sa jednim iz supermarketa.
Razlika između nekoliko plodova i punih gajbi paradajza često zavisi od jedne stvari - pravilne prihrane u pravo vrijeme. Stručnjaci upozoravaju da paradajz traži mnogo hranljivih materija i da bez odgovarajućeg đubriva teško može dati bogat rod.
Paradajz nije samo ukusan dodatak jelima, već i vrijedan izvor vitamina, vlakana i snažnih antioksidanasa poput likopena, koji mogu pozitivno uticati na zdravlje srca, mozga i sistema za varenje.
Turci imaju poseban pristup zalivanju paradajza i veruju da upravo način na koji biljka dobija vodu tokom razvoja plodova presudno utiče na njihov kvalitet, veličinu i ukus.
Osvježavajuća, sa malo kalorija i puno hranljivih materija, salata od paradajza, krastavca i mladog luka je mnogo više od običnog priloga.
Paradajz je jedna od omiljenih biljaka u baštama jer nije previše zahtjevan za uzgoj, a uz malo pažnje može dati nevjerovatno bogat rod.
Turci imaju poseban pristup zalivanju paradajza i vjeruju da upravo način na koji biljka dobija vodu tokom razvoja plodova presudno utiče na njihov kvalitet, veličinu i ukus. Iskusni baštovani posebno naglašavaju da paradajz u ovom periodu mora da primi dovoljno vlage, jer tada biljka troši najviše energije na formiranje plodova.
Ako želite krupan mesnati paradajz i duplo veći rod, odgovor vjerovatno već imate u kanti pored šporeta.
Sezona vrtlarenja je u punom jeku, a svi žele bogat, zdrav i plodonosan vrt. Dobra vijest je da za bujne biljke nije uvijek potrebno skupo đubrivo – iskusni baštovani kunu se u jednostavne, domaće preparate koje već imate u kuhinji.
