Kriza se već uveliko uselila u domove širom Srpske, BiH, pa i regiona. Cegeri su nam sve lakši i sve skuplji.
Osim prečestih poskupljenja hrane, koja su posebno izražena ove godine, građani muku muče i sa smanjenjem gramaže prehrambenih namirnica, što je takođe udar na njihov životni standard.
Predizborna kampanja za predstojeće izbore nesumnjivo podsjeća na takmičenje za najbolji video spot, a na mahove i na takmičenje u tome koji političar će biti duhovitiji.
Iako je u Srpskoj u proteklom periodu došlo do stagnacije cijena osnovnih životnih namirnica, dok su neke i blago pojeftinile, podmirenje troška hrane za većinu porodica i dalje predstavlja veliko opterećenje.
Prosječna neto plata u Srpskoj u avgustu je iznosila 1.166 maraka, što je za 141 KM ili za 13,8 odsto više nego u istom mjesecu lani.
Hrana u Republici Srpskoj će i dalje da poskupljuje zbog rasta cijena sirovina i nestašica na svjetskom tržištu, a gotova zimnica od ovogodišnjih proizvoda će da skoči minimalno 40 odsto.
Od početka krize izazvane rusko-ukrajinskim ratom, koja traje više od pola godine, građani Srpske suočili su se s najdrastičnijim poskupljenjima hrane.
Već nekoliko mjeseci centralne banke širom svijeta u cilju obuzdavanja inflacije krenule su da podižu kamatne stope. Prošle nedelje, prvo je ECB podigla ključne kamate za 0,75 odsto, a isti potez je ispratila i NBS. Povećanjem ovih ključnih kamatnih stopa, neminovno su poskupjeli i krediti građana.
Domaći ratari su u ovogodišnju sjetvu žitarica, koja je bila najskuplja do sada, uložili sve što su imali, pritom se i zaduživši, a u žetvi zbrajaju gubitke od kojih se, poručuju, neće lako oporaviti.
Litar dizela na benzinskim pumpama u Banjaluci skuplji je za 11 feninga u odnosu na prošli petak i sada košta 3,34 KM.
Dok velika većina građana ne zna kako će pregrmiti predstojeću jesen i zimu, s obzirom na to da već mjesecima uz ista primanja klecaju pod nezapamćenim poskupljenjima, određeni sloj uopšte ne zna šta je kriza.
Još od proljeća, kada je krenula rusko-ukrajinska kriza, koja je sa sobom donijela nezapamćena poskupljenja, mnoge porodice u Srpskoj su pod ogromnim finansijskim pritiskom, dok će predstojeće jesen i zima, po svemu sudeći, biti najteže do sada.
Talasu poskupljenja pridružili su se i kamenoresci u Srpskoj koji su cijene spomenika podigli i do 20 odsto pravdajući taj potez višim cijenama kamena i prevoza.
Da im nije rođaka iz inostranstva i njihove nesebične pomoći, mnogi građani Bosne i Hercegovine jedva da bi mogli da prežive a da ne zaglibe u kredite, koje bogzna kada i kako bi mogli da vrate.
Za većinu roditelja koji školuju djecu avgust je, sasvim sigurno, jedan od najstresnijih mjeseci, s obzirom na to da moraju da obezbijede pofinu svotu novca kako bi svoje đake opremili za polazak u školu.
Poskupljenja predstavljaju veliko opterećenje po domaćinstva u Austriji koja sve teže savladavaju mjesečne troškove.
Građani Srpske ne pamte više cijene mesa i ostalih životnih namirnica, a kilogram telećeg buta u Srpskoj odnedavno košta i do 31, dok se plećka prodaje po 28 KM. Junetina sa kostima ide i do 22 marke, a pileći file do 14, dok vreća brašna košta 33, hljeb i preko dvije KM po vekni.
Za nepunih pola godine, koliko trpimo posljedice ove krize u kojoj nam najteže padaju poskupljenja hrane, mnoga domaćinstva u Srpskoj drastično su promijenila svoje potrošačke navike, pa štede na čemu god mogu.
Uvoz mesa u BiH i u 2022. cvjeta nesmanjenim intenzitetom, čime je nastavljen potop domaće hrane.
Ovogodišnja suša zadala je veliki udarac poljoprivrednicima u Srpskoj koji se suočavaju sa značajno manjim rodom voća i povrća, dok su prinosi kukuruza gotovo u potpunosti uništeni.
