„Oni koji su naučili i žele da rade, odavno su otišli odavde.“
Kad je Enisa Klepo najavila otkaz i zatražila zarađenu platu, gazda ju je krvnički pretukao. Ovaj slučaj je izazvao bunt i bijes javnosti.
Trudnice koje nemaju posao, a nemaju nijedan drugi osnov, na osiguranje se prijavljuju na osnovu svog statusa i njihova zdravstvena zaštita se finansira iz Budžeta Republike Srpske, dok je zaposlenim poslodavac dužan da uplaćuje doprinose jer su one to i zaradile, rekli su u Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO).
Teško je uspoređivati različite generacije i različita vremena jer je odrastanje u osamdesetima i u moderno vrijeme potpuno drugačije.
Da li ikoga u Vladi Republike Srpske brine to što trudnica, zbog neodgovornog poslodavca, mora da plaća preglede i porod, ili što dijete ne može da primi vakcinu?
Sve je manje domaćih radnika uprkos rekordnom broju zaposlenih u Srpskoj. Nedostaje građevinskih i ugostiteljskih radnika, ljekara, vozača.
Poslednjih nekoliko godina sve je više penzionera koji, umjesto da se nakon godina rada odmaraju, dalje nastavljaju da rade. I to uglavnom na istim radnim mjestima kao i ranije.
Svakog jutra iz Trebinja u Dubrovnik na posao odlazi od 4.000 do 5.000 sezonaca: konobara, kuvara, sobarica, pomoćnih radnika.
Početak je sedmice, a napolje tokom vrelih dana izlaze samo oni koji trebaju. Izuzetno je teško i hodati po jakom suncu, a tek raditi...
Priča o neradnoj nedjelji za trgovine, koja se u Srpskoj ispreda već nekoliko godina, u Hrvatskoj je od ovog mjeseca postala stvarnost.
Manjak profesionalnih vozača na tržištu rada u Republici Srpskoj i cijeloj BiH, može se riješiti tako što će se mladim vozačima omogućiti da autobuse voze već sa 20 godina, smatra Dejan Mijić, predsjednik Udruženja saobraćaja i veza pri Privrednoj komori RS.
Nakon ukidanja vanredne situacije izazvane korona virusom, prije nepune tri sedmice, mnoge građane Srpske kao da je pogodio grom, i to iz vedra neba i posred čela!
Kako se obrazovanje i iskustvo razlikuju na radnom mjestu, kolika je njihova važnost u procesu traženja posla, kako ih navesti u svojoj i što bi poslodavci mogli preferirati ?
Kako smo došli do toga da se rad u trgovini po važnosti skoro izjednačio sa zdravstvenim ustanovama i vatrogasnim jedinicama, koje su obavezne da dežuraju za praznike?
Zbog masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH, oči mnogih ovdašnjih poslodavaca uprte su u stranu radnu snagu bez koje, kako upozoravaju, u skorijoj budućnosti teško da će moći opstati.
Plata je bitna, ali nije presudna, jer nema tog novca koji ljudima može nadoknaditi vrijeme provedeno s porodicom ili slobodne dane za odmor i opuštanje.
Teška ekonomska i društveno-politička situacija dovele su do sve većeg odliva stanovništva, što za posljedicu ima nedostatak radne snage.
Deficit radne snage u Republici Srpskoj postavlja pitanje ko na tržištu rada diktira uslove - poslodavci ili radnici.
Poslodavci u Republici Srpskoj ponudili su veći iznos minimalne plate u odnosu na prvobitni prijedlog od 673 KM, ali socijalni partneri još nisu postigli dogovor.
Većina poslodavaca u Republici Srpskoj, posebno iz oblasti uslužnih djelatnosti, u ovoj godini očekuje povećanje obima poslovanja, kao i bolje finansijske rezultate.
