Ukoliko se dva puta zarazite koronom, postoji veća šansa za razvoj dugog kovida, pokazala je nova američka studija. Naravno, postkovid ne javlja se kod svake osobe koja je preležala virus, ali ispoljava svoje efekte kod određenog dijela populacije sigurno.
Na bolovanju u Srbiji je u prva tri mjeseca bilo oko 80 hiljada ljudi. U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje kažu da, uprkos pandemiji, koronavirus nije najčešći razlog. Oko trećine su trudnice, ali najviše je onih koji čekaju na operacije koje su zbog kovida odlagane.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je odredila 12. maj kao dan obilježavanja i podizanja svjesnosti za bolest sindrom hroničnog umora ili Mijalgični encefalomijelitis, skraćeno ME/CFS, sa šifrom G93.3.
U prvoj postkovoid ambulanti u Srbiji koja se nalazi u okviru Specijalne bolnice "Sokobanja" ljekari dnevno pregledaju 30 pacijenata. Posljedice preležanog virusa, kažu, neki osjećaju i do godinu dana.
Iz dana u dan smanjuje se broj pacijenata u kovid sistemu, ali ih je sve više na nekovid odjeljenjima. Neki od njih žale se i na posljedice kovida.
Postoji postkovid symptom koji nikada ne prolazi, a podaci o broju ljudi koji ga osjeća su zabrinjavajući, ističu stručnjaci.
Određeni broj ljudi u ovom periodu javlja se ljekaru zbog suvog i nadražajnog
Skoro trećina osoba koje su preležale kovid prijavila je bar jedan perzistirajući simptom šest do 12 mjeseci nakon zaraze korona virusom, pokazalo je dansko istraživanje sprovedeno na 152.000 osoba.
Srećom, kod nas se ne bilježe neke ozbiljnije forme na relaciji kovid-koža, ali se od postkovid simptoma najčešće javlja opadanje kose.
Neću pogriješiti ako kažem da nas je pandemija korona virusom naučila i nešto dobro. A to je da se više bavimo zdravljem i jačanjem našeg imunog sistema.
Srbija svakodnevno bilježi veliki broj novozaraženih korona virusom.
Ne nazire se još kraj ovog epidemijskog talasa koji se zbog dugotrajnosti i velikog broja oboljelih smatra i najtežim do sada. Istovremeno, veliki broj inficiranih rezultirao je i značajnim porastom broja pacijenata koji trpe posljedice preležane bolesti, odnosno postkovid sindrom.
Za omikron je utvrđeno da je mnogo zarazniji od prethodnih sojeva korone i da uglavnom dovodi do lakših simptoma i rjeđe zahtijeva hospitalizaciju, ali još nije potvrđeno da li nam i kolika opasnost prijeti kada je u pitanju postkovid sindrom.
U posljednje vrijeme povećao se broj djece i tinejdžera koji imaju upravo najtežu formu bolesti koju izaziva virus korona.
Od izbijanja epidemije korona virusom u Srbiji je do sada zaraženo 1.425.147 ljudi, u prosjeku skoro svaki peti građanin, a mada su se od bolesti kovid 19 mnogi uspješno izliječili, sve je više onih koji i mjesecima poslije preležane infekcije osjećaju blaže ili teže tegobe.
Očigledno je da su nepridržavanje mjera i slab odziv na vakcinaciju ostavili loše posljedice zbog kojih sada trpe svi, rekla je za RTS direktorka KBC "Bežanijska kosa" dr Marija Zdravković. Naglasila je da nijedan pacijent koji se vakcinisao, a koji je obolio od kovida, nije imao teži oblik bolesti.
Post kovid sindrom pogađa svaku desetu osobu koja je preležala korona virus, a doktorka iz Doma zdravlja Vračar Dragana Đukić upozorava da simptomi koje donosi nisu nimalo naivni.
Učenica (11) Medison Keri borila za život nakon što je zapala u postkovid stanje usljed kojeg je požutila.
Na pulmološkoj medicinskoj rehabilitaciji od novembra prošle godine do 15. juna ove godine bilo je 1.149 osiguranika koji su preležali virus korona, za šta je Fond ZO izdvojio oko 1,7 miliona КM.
Na pulmološkoj medicinskoj rehabilitaciji do sada je bilo 235 osiguranika koji su preležali korona virus, za šta je Fond zdravstvenog osiguranja RS izdvojio oko 350.000 KM.