Na prostoru Semberije sve više je onih koji se bave proizvodnjom cvijeća, što omogućava i solidnu zaradu.
Suvo i toplo vrijeme pogodovalo je razvoju biljnih bolesti i štetočina, a nije pošteđeno ni voće. Plodovi šljive ovog proljeća izloženi su napadu šljivine ose, koja prinos pojedinih sorti, naročito ranih, može da smanji za 90 odsto. Suzbijaju se redovnom obradom zemljišta i prskanjem insekticidima.
Pandemija virusa korona otežala je život, ugrozila privredu, a nije poštedila ni kulturu. Skoro već dva mjeseca u Semberiji otkazane su promocije, izložbe, pozorišne predstave i sve druge manifestacije.
Na pojedinim semberskim parcelama pod kukuruzom utvrđeno je prisustvo kukuruzne pipe, insekta koji grize lišće i remeti razvoj i rast biljaka, čijem masovnom razmnožavanju pogoduje toplo i suvo proljeće.
Iako su zasadi smilja karakteristični za Hercegovinu, ovom proizvodnjom se može pohvaliti i Semberija. Zasad ovog aromatičnog, ljekovitog bilja, podigli su prije pet godina braća Huremović iz Janje.
Poljoprivredna proizodnja ima ključnu ulogu, posebno u vrijeme pandemije. Mnogi poljoprivredni proizvođači povećali su proizvodnju, a neki su se odlučili i za manje zastupljene kulture na našim prostorima. Podršku im pružaju i nadležni, apelujući da se zasiju sve raspoložive obradive površine.
Jagoda iz semberskih plastenika već je na tržištu. Kilogram košta oko pet maraka, a kada je ponuda na pijaci mala jagode znaju da dostignu cijenu i od čak sedam KM po kilogramu.
Cijena svinjskog mesa na tržištu usljed pandemije virusa korona smanjena je za 10 do 15 odsto, ali ova grana poljoprivrede za sada nije ozbiljnije ugrožena. Stočne hrane ima dovoljno, a poskupila je samo sojina sačma, za 10-ak pfeniga po kilogramu.
Mještani Dvorova ponosni su na svoje selo, na banju sa geotermalnom vodom, ali, kako kažu, najponosniji su na svoj Fudbalski klub Proleter.
Zbog pandemije virusa korona na području Bijeljine više stotina radnika dobilo je otkaz ili su poslodavci s njima potpisali sporazumni raskid ugovora.
Republika Srpska je reagovala na vrijeme restriktivnim mjerama, uspjela da zaštiti zdravstvene radnike, izbjegla transmisiju unutar bolnica iako su mnogi ljekari oboljevali. Zahvaljući tome nismo imal imala veliki broj ljudi na respiratorima, a smrtnost je na niskom nivou. Sve je to rezultat sinergije nadležnih, ali i građana koji su poštovali mjere. RS je i ovim pokazala da može da se nosi sa najtežim izazovima – izjavio je u Bijeljini šef Tima za praćenje mjera i preporuka Republičkog štaba za vanredne siutacije dr Nenad Stevandić.
Mještani Janje, najvećeg povratničkog mjesta u BiH, oduvijek su bili poznati kao vrijedni ljudi. Ova semberska varošica poznata je po proizvodnji povrća, a tu tradiciju i danas mnogi njeguju.
Za ratare nema odmora ni u vrijeme pandemije. Proljećna sjetva u punom je jeku. Ove godine planirano je da se kukuruzom u Semberiji zasije oko 28.000 hektara.
Na području Grada Bijeljina registrovano je oko 200 frizerskih i kozmetičkih radnji, koje od proglašenja pandemije virusa korona ne rade. Radnici su kod kuće, a vlasnici zabrinuti kako da izmire tekuće obaveze i plate.
Poljoprivredna zadruga “Agrofarmer” iz Janje organizovala je i ove godine proizvodnju industrijskog krompira za potrebe lokalne fabrike “Semberka”.
Kako biti dio vlasti, a istovremeno i dio opozicije, ili drugim riječima, kako sjediti jednim dupetom na dvije stolice – pitanje je koje je proteklih sedmica morilo pojedine „okorjele“ opozicionare u Semberiji.
Područje Semberije pogodno je za proizvodnju organski zdrave hrane, ali ovaj potencijal nije dovoljno iskorišten. Prema podacima Privredne komore regije Bijeljina, od skoro 10.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava na području Semberije, za sada sertifikat za organsku proizvodnju ima samo preduzeće “Agroplan”.
Priklanjanje Miće Mićića najvećoj vladajućoj stranci u Srpskoj – SNSD i pokušaj prvog čovjeka Gradskog odbora PDP Slaviše Markovića da učini isto pokazatelj je da je opozicija u Semberiji u ozbiljnom problemu.
Izgradnja druge faze sistema za navodnjavanje na području Semberije je nastavljena. Nakon Crnjelova, gdje je prošle godine na 511 hektara već izgrađen ovakav sistem, sada se gradi na području Batkovića.
Na području Bijeljine, Ugljevika, Lopara, Pelagićeva i Donjeg Žabara registrovano je oko 10.000 dijabetičara, od čega je 2.400 na insulinskoj terapiji. Ova hronična bolest zahtijeva doživotnu medicinsku brigu, samokontrolu i stalnu edukaciju pacijenata da bi se držala pod kontrolom i spriječile komplikacije.