Iako će mještani reći da je ove godine kesten podbacio, manifestacija koja je ušla i u turistički kalendar Unsko-sanskog kantona ni u jednom trenutku nije se dovodila pod znak pitanja.
Miris prženog kestena se osjetio kilometrima, a za prženje ovaj put zadužen je bio Salih Kajtazović.
– Danas ćemo ispržiti od 700 do 1.000 kilograma kestena. To je naša tradicija, uživamo u tome i svake godine trudimo se da što bolje organizujemo – rekao je Kajtazović.
Kestenove šume su rijetkost u Bosni i Hercegovini dok su u Krajini nadaleko poznate. Prostiru se na širem području Cazina, Velike Kladuše, Bužima i dijela Bosanske Krupe, a zbog svoje nutritivne vrijednosti, mještani će kazati, godinama unazad je bio neizostavan u njihovoj ishrani.
– Na ovom području život nije bio lagan. Naši očevi, djedovi, majke porodice su prehranjivali s tim kestenom. Ova manifestacija nas vraća u ranija vremena. Prisjećamo se kako je to nekada bilo, a ne smijem zanemariti ni donatore koje imamo iz čitave BiH. Ove godine posebno se odazvala i dijaspora bez koje bismo teško ovako nešto organizovali – zadovoljan je domaćin kestenijade Zlatko Beganović koji živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kestenijada je i ove godine okupila goste, ne samo iz BiH, nego i zemalja regiona.
– Ova godina je bila praćena sušom, loši vremenski uslovi su utjecali i na kesten, prinosi su dosta manji nego prošle godine. Ipak, imamo itekako razloga za zadovoljstvo kada je posjećenost u pitanju. Za dan održavanja odabrali smo ciljano vikend baš zbog mnogih naših ljudi koji žive u dijaspori i koji ne propuštaju priliku da dođu svaki put – kaže Nermin Beganović, predsjednik Mjesne zajednice Pećigrad.
Kesten je ujedno jedan od razloga razvoja pčelarstva na ovim prostorima. Cazinski kestenov med brendiran je i upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo. Na Sajmu pčelarstva i meda koji je otvoren u Bihaću izložio ga je i Zijad Hodžić.
– To je jedan od najljekovitijih medova. Karakteriše ga to što ima više od sto puta polenovih zrnaca u odnosu na druge medove, to mu daje ljekovitost, čak ga i porede s manuka medom. Jača srčane mišiće, kardiovaskularni sistem, dobar je za one koji imaju probleme s jetrom – pojasnio je.
Svi koji su posjetili kestenijadu kažu kako ovakve manifestacije čuvaju uspomene na narodne običaje i otimaju od zaborava tradiciju Cazinske krajine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu