Biznis

Tržišta u EU već se hlade: Poslije rasta i do 10 odsto, na pomolu pojeftinjenje cijene kvadrata u Evropi

Zbog rastuće inflacije i povećanja kamatnih stopa, svi faktori za pad cijena na tržištu nekretnina postoje, ali tržište ipak reaguje drugačije.

Tržišta u EU već se hlade: Poslije rasta i do 10 odsto, na pomolu pojeftinjenje cijene kvadrata u Evropi
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Stambeni krediti sve su skuplji, rate su sve veće. Istovremeno stagnira gradnja, što bi u istom pravcu trebalo da se odrazi i na cijenu, ali uprkos svemu kvadrat na domaćem tržištu nekretnina ne samo da nije jeftiniji, već je skuplji, i to prilično.

Rastuća inflacija već se oslikala na stranim tržištima nekretnina, te se ona u SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji polako hlade. U ovim zemljama cijena kvadrata ako nije pala, onda jeste stagnirala. U Srbiji istovremeno drugačiji trend, a kako ocjenjuju poznavaoci teško se može i očekivati obrt imajući u vidu da tražnja za stanovima i dalje postoji.

Prema riječima domaćih stručnjaka, do stagnacije tržišta i pada cijena kvadrata, kako za sada stvari stoje, neće tako brzo doći.

– Trenutni rast cijena je proces koji je jako teško zaustaviti. Po nekim procjenama do stabilizacije tržišta moglo bi doći sljedeće godine. Ono što je sigurno, doći će do pada vrijednosti tržišta nekretnina. To se dešava i na drugim tržištima, a najbolji primjer je pad vrijednosti goriva – kaže za Blic Biznis procjenitelj i stručnjak za nekretnine Milić Đoković.

Druga činjenica koja utiče na održavanje cijene kvadrata jeste podataka da je do sada u Srbiji registrovano 17.600 Rusa i Ukrajinaca s dozvoljenim boravkom. Prema podacima Agencije za privredne registre, u proteklih sedam meseci registrovano je osnivanje više od 2.000 ruskih firmi i to su upravo ljudi koji ako ne zakupljuju stanove onda ih kupuju.

Pročitajte još

Samo tokom septembra cena kvadrata u pojedinim beogradskim opštinama, poput Novog Beograda ili Mirijijeva skočila je i do 120 evra, a u Novom Sadu u prosjeku oko 100.

Posmatrajući prosjek cijena nekretnina u Beogradu od avgusta do septembra porasla je za 80 evra. Tako sa prosječnom cijenom od 3.080 evra po kvadratu, prestonica i dalje prednjači po cijenama stanova. Najveće povećanje u prestonici za mjesec dana zabilježeno je na opštini Novi Beograd, i to za 111 evra, što je formiralo ukupnu cijenu kvadrata 2.523 evra, kao treću najskuplju lokaciju u Beogradu, piše Blic.

Cijene stanova nastavile su da rastu i u Novom Sadu. Najveće povećanje bilo je ponovo na opštini Grbavica i to za 120 evra. U samom centru Novog sada stanovi su poskupjeli za 70 evra, pa je ovim poskupljenjem prosječna cijena kvadrata u ovom delu grada 2.336 evra, i druga najpoželjnija lokacija.

U Sjedinjenim Američkim Državama, najvažnijem svjetskom tržištu nekretnina, u drugom tromjesečju izračunat je nominalni rast cijena, ali je bio osjetno niži nego u istom periodu prošle godine. Analitičari razlog tome pripisuju manjoj potražnji i nižim očekivanjima investitora stambenih projekata.

Tržišta u Evropi se takođe hlade. U Njemačkoj, zabilježen je rast cijena u drugom tromesječju i iznosio je gotovo 12 odsto, u drugom kvartalu ove godine cijene stambenih nekretnina porasle su samo 2,2 odsto na godišnjem nivou.

Najveći pad zabilježen je u Poljskoj ili u Varšavi. Dok su tamošnje cijene u drugom kvartalu prošle godine realno porasle za 4,5 posto na godišnjem nivou, ove godine su izračunali pad od 7,6 posto. Za tri mjeseca cijene su pale za 2,7 posto. Preokret se na godišnjem nivou dogodio i u Španiji, gdje su cijene u drugom kvartalu prošle godine porasle za 7,1 posto, a ove godine pale za 6,27 odsto.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu