I dok mnoge kompanije i dalje objavljuju oglase za slobodna radna mjesta na vlastitim web-stranicama, značajan broj njih okreće se trećim onlajn platformama kako bi dosegle širu bazu kandidata, ili koriste i vlastite kanale kao i platforme za traženje posla.
Kako bi napravili uvid i vidjeli kako ove godine “diše” tržište rada u BiH, novinari Forbes su pretražili jednu od najkorištenijih platformi za zapošljavanje u BiH.
Iako je broj onih koji traže posao ili nude posao, u stvarnosti veći, jer ne treba zaboraviti ni privatne preporuke za određene pozicije, po broju oglasa na njenoj stranici može se naslutiti ko zapošljava, koje firme, odnosno sektori su trenutno u deficitu kada je riječ o radnoj snazi, a koji od njih rastu i imaju potrebu za kvalifikovanom radnom snagom, ali i koje vještine su trenutno na tržištu tražene.
Poslovi bez ijednog oglasa
Od preko 2.000 objavljenih oglasa za posao, u top 20 su: Komercijala, prodaja (443 oglasa), ostalo (automehaničar, radnica u restoranu, bravar itd.) 281, transport, skladištenje i logistika (258), proizvodnja (228), elektrotehnika, mašinstvo (162), građevinarstvo (143), administrativne i slične usluge – 107, ekonomija, finansije, računovodstvo (81), menadžment i upravljanje (82 oglasa), zdravstvo (82), ugostiteljstvo i turizam (79), zanatske usluge (78), biotehnologija i farmacija (57), IT sektor (59), bankarstvo (34), mali oglasi (frizerka, kuharica itd.) 38 oglasa, ljepota i zdravlje (23), pravo (23), telekomunikacije (23) i saobraćaj i komunikacije (21).
Pet sektora u kojima nije objavljen nijedan oglas su: Ekologija, grafička industrija, mediji, prevoditeljske usluge i rudarstvo.
Krajem februara ove godine, zvanični podaci o tržištu rada pokazali su da je u Bosni i Hercegovini na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja bilo 324.314 osoba.
Kadrovi se proizvode, ali trebaju li tržištu?
Zaposlenje su najviše tražili nekvalifikovani radnici (94.734), 4.445 nezaposlenih osoba bile su polukvalifikovane ili bez stečenog zanimanja, ali sa nekom vrstom stručne specijalizacije, niža stručna sprema.
101.800 kvalifikovanih radnika je krajem drugog mjeseca tražilo posao, visokokvalifikovanih a nezaposlenih je bilo 682 osobe, a to mogu biti CNC operateri, zidari, automehaničari, električari, radnici drvne i metalne industrije i slično.
Posao sa srednjom stručnom spremom tražile su 92.123 osobe, sa višom stručnom spremom 5.046, a sa visokom stručnom spremom 25.484 osobe.
Postavlja se pitanje zašto se u BiH proizvode kadrovi koji ne odgovaraju realnim potrebama privrede? Jer, iz navedenog da se zaključiti da više od 25 hiljada osoba sa visokom stručnom spremom je nezaposleno, i njihova diploma nije garancija da će pronaći posao, naročito ako ne odgovara traženim sektorima (npr. tehničke nauke nasuprot društvenih).No, on što ulijeva optimizam iz ovih podataka, je da je broj nezaposlenih sa višom stručnom spremom visokokvalifikovani radni kadar relativno nizak, te da ovi kadrovi, koji su specijalizirani za određenu oblast lakše pronalaze posao, prenosi Forbes.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu