Da njihove potrošačke navike nikakva kriza ne može da poremeti, potvrđuje i statistika prema kojoj ni u ovoj epidemiji nije smanjen uvoz skupih automobila, te nakita, parfema, alkohola.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za 11 mjeseci 2021, u BiH je uvezeno 6.800 novih vozila, a deset najluksuznijih koštalo je skoro 4,27 miliona KM.
Najskuplji četvorotočkaš koji je završio na našem tržištu je Ferari F 142, koji je sa uvoznim dadžbinama koštao skoro 573.000 KM, a riječ je o drugom najskupljem autu uvezenom u proteklih 12 godina.
S druge strane, lani je na našem tržištu završilo nakita u vrijednosti većoj od 48 miliona KM što je, u poređenju sa godinom prije, za skoro 15 miliona ili 44 odsto više.
U ovom periodu, vrijednost uvoza parfema povećana je sa 24 miliona na skoro 33 miliona KM, što je za trećinu više. Kad se u obzir uzme period od nekoliko godina unazad, lani su zabilježene najveće vrijednosti uvoza kako plemenitih metala, tako i parfema.
Iako nije riječ o luksuzu poput nakita i skupih automobila, činjenica je da se u BiH ne štedi ni na alkoholu. Tako je u 2021. uvezeno piva, vina i žestokih pića u vrijednosti skoro 192 miliona, a godinu ranije nepunih 160 miliona KM.
Ekonomisti objašnjavaju da je socijalna polarizacija u našem društvu odavno prisutna, te da je epidemija korona virusa samo doprinijela dodatnom raslojavanju. S jedne strane su ljudi koji su, iako rade, blizu socijalne ugroženosti, a s druge oni koji, da li zbog velikih plata ili biznisa kojima se bave, sebi mogu da priušte sve što požele.
Kako kaže ekonomista Zoran Pavlović, u epidemiji je došlo do dodatnog produbljivanja jaza između njih.
– Na teret budžeta obezbijeđeno je da zaposleni u javnom sektoru ne osjete koronu, dok je ona izuzetno uticala na kućne budžete ostalih radnika. Trenutno, imamo izrazitu polarizacija između bogatih i siromašnih. A ne postoje nikakvi mehanizmi kontrole načina zarade tih najbogatijih. Dakle, korona je nekom drug, a nekom neprijatelj – kaže za Srpskainfo Pavlović.
Prema njegovim riječima, drastično su opterećeni budžeti običnih ljudi, a oni koji se, praktično, nisu ni oznojili za pare koje su zaradili, na luksuz troše nemilice. Riječ je o kupovini skupih atomobila, parfema, nakita, skupim putovanjima.
– S druge strane, potrošačka korpa je u decembru porasla za skoro deset odsto zbog inflacije, a hrana čini skoro 40 odsto ove korpe. Kako će obični radnici platiti račune i ostalo što moraju, to nikoga ne interesuje. Oni ne mogu da razmišljaju ni o kakvom luksuziranju, nego samo o tome kako će preživjeti od prvog do prvog – ističe Pavlović.
Analiza Saveza sindikata RS pokazuje da je u osam-devet privrednih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti prosječna plata jednaka, odnosno malo niža ili malo viša u odnosu na troškove prehrane.
Prema zvaničnoj statistici, od ukupno oko 278.600 zaposlenih u Srpskoj, platu ispod prosječne zarađuje njih 179.500 ili skoro dvije trećine.
Decembarski prosjek iznosio je 1.038 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS koštala 2.032 KM, što je rekord do sada.
Porodice u Srpskoj, generalno, najviše novca troše za prehranu, a za ovaj izdatak u decembru je trebalo izdvojiti 794 KM.
Iz udruženja potrošača konstantno upozoravaju na loš životni standard većine građana Srpske i BiH, što je potvrdila i analiza Eurostata, prema kojoj smo, na osnovu kupovne moći, na pretposljednjem mjestu, sa 33 odsto prosjeka Evropske unije.
Pored skromnih primanja, tome u velikoj mjeri doprinose i poskupljenja koja su posebno lani bila česta i u značajnim iznosima, a koja su nastavljena i na samom početku ove godine.
Ranija istraživanja pokazala su da u BiH oko 600.000 ljudi živi sa tri do pet KM dnevno, tačnije u siromaštvu, jer sebi ne mogu da priušte večeru. Oko 30.000 preživljava zahvaljujući hrani koju besplatno dobijaju u narodnim kuhinjama, koje su sve punije.
S druge strane, a prema nezvaničnim podacima, u BiH ima oko 600 milionera i skoro stotinu multimilionera, koji raspolažu sa oko pet milijardi KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu