Kaže se da naše tijelo sadrži oko 30 grama magnezijuma, koji se uglavnom nalazi u kostima, a zatim u mišićima i mekim tkivima. Samo jedan posto je prisutno u našim tečnostima kao elektrolit koji pomaže u regulaciji ravnoteže tečnosti.
Laura je istakla da podaci istraživanja pokazuju da većina žena u 40-im i 50-im godinama konzumira adekvatne količine magnezijuma. Međutim, mlađe odrasle osobe često zaostaju, a oko 20 posto osoba u 20-im godinama ne dobija dovoljno toga.
Magnezijum ima nekoliko ključnih uloga u našem tijelu, uključujući oslobađanje energije iz hrane, sprječavanje kontrakcije mišića i zgrušavanja krvi, prenos živaca, održavanje zdravlja kostiju i zuba, podržavanje srčanog mišića i pomoć u psihološkoj funkciji.
Iako ne postoje službene pravne medicinske tvrdnje koje povezuju magnezijum s boljim spavanjem, njegova uloga u opuštanju dovela je do veze s dobrim kvalitetom sna. Laura je dalje objasnila da magnezijum igra ulogu u parasimpatičkom nervnom sistemu, koji je povezan sa odmorom i varenjem, prenosi Gloucestershire Live.
Ovo uključuje podršku regulaciji melatonina, hormona koji kontroliše tjelesne cikluse spavanja i buđenja.
Nedavni sistematski pregled koji je sagledao sve dokaze u ovoj oblasti prikupio je rezultate devet studija i više od 7.000 ljudi. Opservacijske studije pokazuju pozitivnu povezanost između većeg unosa magnezijuma i nivoa magnezijuma u krvi i urinu, koji su povezani s boljim kvalitetom sna.
Laura je istakla da je tijelu potrebno oko 300 mg magnezijuma dnevno, napominjući da se nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću poput špinata, kelja i brokule. Ona takođe predlaže orašaste plodove, sjemenke i cjelovite žitarice kao druge korisne izvore.
Upozorila je da se magnezijum oksid ne apsorbuje tako dobro i da stoga ima više nuspojava na probavu kao što su dijareja i nadutost. Magnezijum citrat, s druge strane, ima manje uticaja na stolicu i bolje se podnosi za spavanje i poboljšanje raspoloženja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu