Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

UPOZORENJE STRUČNJAKA Pčela sve manje zbog upotrebe pesticida

Regioni
Autor:

Foto: Alaa Badarneh/EPA

Nekontrolisano prskanje i tretiranje pesticidama u poljoprivredi doprinosi tome da sve više pčelinjih društava izumire, a pčela je sve manje.

Kako navode pčelari za Srpskainfo, rješenju ovog problema mora se pristupiti sistemski i studioznije. Imajući u vidu da je med proizveden na ovom području izuzetnog kvaliteta i da se može plasirati i van granica BiH, pčelarstvo je, tvrde, grana poljoprivrede koja može donijeti sigurnu dobit.

Naime, u Semberiji je u tri udruženja registrovano oko 300 pčelara sa oko 12.000 košnica.

Milorad Vasić iz Bijeljine pčelarstvom se bavi već 10 godina. U početku mu je ovo bio hobi, ali kako su godine prolazile povećavao je broj društava, pa sada ima više od 100 košnica. Ove godine suočio se sa velikim gubicima.

– Godišnje sam gubio u prosjeku košnicu, dvije, što se može tolerisati. Ove godine sam, od ukupnog broja, izgubio šest odsto košnica. Razlog je upotreba nedozvoljenih pesticida. Ti pesticidi utiču na orjentaciju pčela, pčele se gube u prirodi pa se ne vraćaju u košnice. Do masovnog pomora pčela dovodi i elektromagnetno zračenje, na koje se ne obraća tolika pažnja – kaže Vasić.

On smatra da bi trebalo da postoji koordinacija s voćarima i ratarima, kako bi imali minimalne ili nikakve gubitke. U nekim zemljama regiona ove stvari su bolje uređene.

Foto: Slađana R Mrkonjić/RAS Srbija

– Voćari plaćaju pčelarima da im dovezu pčele na oprašivanje, dok kod nas nije praksa. Voćari koji pršću stabla u toku sezone cvjetanja, to bi trebalo da rade u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, nikako u toku dana – kaže ovaj pčelar.

Semberski pčelari, osim problema sa izumiranjem pčela, upozoravaju i da je neophodno izvršiti brendiranje meda i označavanje geografskog porijekla meda sa ovih prostora kako bi se zaštitili od nelojalne konkurencije i smanjili mogućnost da se na pijacama, marketima, sajmovima prodaje med sumnjivog porijekla.

Bosna i Hercegovina ima kvalitetniji med pa se pčelarima preporučuje da se posvete ovoj proizvodnji. Stalne edukacije i praćenje najnovijih dešavanja u ovoj oblasti su potrebni kako bi ojačali i sačuvali pčelinja društva.

U bijeljinskom Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kažu da na zahtjev pčelara organizuju seminare na kojima stručnjaci edukuju voćare i pčelare o aktuelnim temama.

Radinka Mičić iz ovog resora kaže da se pčelarima pružaju i drugi vidovi podrške.

– Ovih dana organizovaćemo prezentaciju novih apiterapija. Nastojimo da uvažimo sugestije pčelara i obradimo teme koje ih najviše zanimaju – pojasnila je Mićićeva.

Pravilnikom o podsticajima Ministarstva poljoprivrede RS ove godine planirano je 640.000 KM, što je za 50.000 maraka više nego u prošloj godini.

Portparol Ministarstva Aleksandar Macanović podsjeća da pravo na podsticaj mogu ostvariti pčelari koji imaju više od 50 pčelinjih društava.

– Podsticaj po košnici je šest KM. Podsticaj se daje i za proizvodnju matica. On iznosi 15 odsto od cijene matice, koja se na tržištu kreće od 10 do 20 KM. Prošle godine sredstva za ove namjene su iznosila 15.000 KM, a ove godine su povećana na 40.000 KM – rekao je Macanović.

Upisati se u evidenciju

Iz resornog ministarstva apelovali su na pčelare da se u skladu s Pravilnikom o načinu vođenja evidencije pčelara i pčelinjaka u Srpskoj do 31. jula upišu u evidenciju pčelara, jer bez toga ne mogu ostvariti pravo na podsticaj.

Prema evidenciji Ministarstva registrovano je 2.890 pčelara, koji posjeduju ukupno 156.696 pčelinjih društava. Ukupni godišnji prinosi meda u Srpskoj procjenjuju se na oko 3.000 tona godišnje.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO