Branko Stojnić, načelnik ovog odjeljenja, napominje da je savski pojas samo djelimično obradiv zbog učestalih poplava, ali da se na drugim mjestima mora pronaći način za uređenje napuštenog zemljišta.
Jedno od rješenja je davanje u zakup pod povoljnijim, stimulativnim uslovima ukoliko zakupac iskrči, vrati zapuštene parcele u status obradivih. Potrebno je obezbijediti i druge pogodnosti koje uključuju i oslobađanje zakupa uređenog zemljišta na duži period, zavisno od uloženog truda i troškova krčenja – smatra Stojnić.
U selima čujemo pesimistične izjave odbornika i predstavnika mjesnih zajednica. Zvjezdan Panić, predsjednik MZ Gornji Podgradci smatra da u ovom mjestu ima mnogo zapuštenih oranica.
– Mora se uzeti u obzir da je zapušteno zemljište, koje se godinama ne obrađuje, najlošije klase. Radi se o staračkim ili opustjelim imanjima mada su i pojasevi pored puteva takođe neuređeni. Kada bi se povela akcija na lokalnom ili republičkom nivou, sigurno bismo imali mnogo više oranica nego sada – smatra Panić.
Odbornici Ljubiša Igumanović iz Donjih Podgradaca i Tomislav Kovačević iz Romanovaca kažu da i u njihovim sredinama ima mnogo zapuštenih poljoprivrednih parcela.
– Naša sela, posebno u Potkozarju, ubrzano izumiru, stanovništvo napušta poljoprivrednu djelatnost i odlazi – naglašava Igumanović.
On se zalaže za jasno utvrđivanje ukupne površine zapuštenih njiva i usvajanje plana koji će na stimulativan način podstaći krčenje i njihovo uređenje.
Novo Milanović, predsjednik MZ Cerovljani, kaže da je u ovom mjestu situacija povoljnija nego u susjednim selima.
– Razlog su veliki posjedi plodnih njiva, nekada vlasništvo PIK „Mladen Stojanović“, a sada pod višegodišnjim zakupom koje obrađuju veliki farmeri. Oni imaju moćnu mehanizaciju kojom obrađuju svaki pedalj ovih njiva – kaže Milanović.
U gradskoj upravi smatraju da su šikare te ostale vrste drveta lošijeg kvaliteta, koje se nalazi u potkozarskiom šumama, odlična sirovina za pelet, briket i druge vrste ekološkog goriva. Toplane na biomasu takođe mogu naći dobru računicu ukoliko bi se opredijelile za sakupljanje ove sirovine, uključujući i velike količine grana u voćnjacima.
Zoran Adžić, načelnik Gradiške, od početka mandata insistira na planskom rješavanju ovog problema.
– To treba da bude sirovina za grijanje, a ne trupci, kao što je sada slučaj. Imali bismo uredniju životnu sredinu, zaštićenu šumu i jeftinije gorivo – rekao je Adžić.
On podsjeća da su u saradnji sa gradskom „Toplanom“ u Donjoj Dolini napravili ogledni pokus korištenja šiblja za gorivo.
– Pokazalo se da je masa dobijena mljevenjem sitnog rastinja veoma kvalitetna. Zato instiramo da ta praksa bude nastavljena. Na tome ćemo insistirati u odnosima s „Toplanom“, koja će morati da poradi na ovome, jer je to interes lokalne zajednice na čijem području ovo preduzeće pruža usluge – kategoričan je Adžić.
On se poziva i na projekte evropskih finasijera, koji insistiraju i stimulišu povećanje energetske efikasnosti te smanjenje štetnih isparavanja u vazduhu.
Šume pune suvih stabala i grana
U gradskoj upravi takođe ukazuju na šume kao veliki i neiskorišteni potencijal.
– Šume su pune grana i izvaljenog drveća, koje se mora koristiti za grijanje, posebno gradskih toplana u regionu. To treba da bude sirovina za grijanje, a ne trupci, kao što je sada slučaj. Time bismo dobili jeftino gorivo i uređenje šume i njive – smatra gradiški načelnik.
Napominje da bi time bila pružena prilika i sezoncima za duže angažovanje. U tom slučaju, kaže Adžić, imali bismo uredniju životnu sredinu, zaštićenu šumu i jeftinije gorivo, što treba da bude zajednički i dugoročni projekat.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu