Gradovi

ŽEDNA SELA Presušuju izvori u Lijevču i Potkozarju

Potrošnja vode na području Gradiške, Laktaša, Srpca i Prnjavora je višestruko povećana zbog dugog perioda bez kiše i sa izrazito visokim temperaturama vazduha, što je uslovilo smanjenje nivoa podzemnih tokova i presušivanje izvora.

ŽEDNA SELA Presušuju izvori u Lijevču i Potkozarju
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Desetine sela u lijevčanskom i potkozarskom kraju više od mjesec nemaju vode ni za piće, pa su prinuđeni da se snabdijevaju na izvorima udaljenim i po nekoliko kilometara.

Na vrelu pored magistralnog puta, u blizini Prnjavora, konstantno su veće grupe mještana nekoliko sela koji dolaze po vodu. Zabrinuti su da će, ukoliko suša potraje, imati još veće poteškoće u snabdijevanju vodom.

Anđelko Garonja iz Galjipovaca kaže da voda iz vodovoda u njegovom selu nije upotrebljiva za piće, te je prinuđen da se pitkom vodom, za koju su potrebe sada uvećane, snabdijeva sa izvora u Galjipovcima.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

– Mi smo zadovoljni zato što vrelo ne presušuje, a to je rijetkost u ovom kraju. Da nije tako ne znam kako i gdje bih se snabdio vodom. Ovo ljeto je pakleno ili bolje reći kataklizmično. Sve se suši, a vode ponestaje – kazao nam je Garonja.

Kilometrima traže vodu

Smiljka Karakaš i Ljubomir Demonjić iz Potočara svakodnevno po vodu idu nekoliko kilometara.

– Svako seosko domaćinstvo je veliki potrošač, jer treba napojiti stoku, istuširati se po nekoliko puta dnevno, nakon prljavih poslova u štali, na njivi…Voda je za nas važnija nego sve drugo, a sada su nam vrela presušila, vodovoda nemamo i zato svakodnevno tovarimo bačve i idemo po vodu – kazala je Smiljka za Srpskainfo, priželjkujući da napokon u njihovom naselju bude izgrađen vodovod.

Ljubomir Demonjić kaže da lokalna vlast to godinama zagovara, ali se ništa ne radi. Bez vodovoda, kaže on, teško je očekivati bilo kakav napredak i normalan život u Potočarima i susjednim selima prnjavorske opštine.

Niti imamo vode niti puta, iznosi Nedeljko Đekanović primjedbe na uslove života u Prosjeku, selu takođe na području prnjavorske opštine.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

– Smatramo da smo zapostavljeni od naših vlasti, posebno u ovako teškoj situaciji zbog suše koja je odavno postala elementarna nepogoda najvišeg stepena. Nama jedino dobro obećavaju, a da li sam u pravu zaključićete ako vam kažem da svakog dana po vodu putujem 20 kilometara – kaže Nedeljko Đekanović iz Prosjeka.

Presušili bunari

Zora Miljković iz Ratkovca, koju smo takođe upoznali na izvoru, gdje je došla po vodu, požalila se da je njen bunar presušio i da nema drugog rješenja nego kantu u ruke, pa u potragu za vodom.

– Sve se suši i vene, voda je potrebna ljudima, stoci, životinjama, biljkama, svima, a nema je dovoljno. Mnogi su se dohvatili plastičnih kanti i hodaju kojekuda u potrazi za vodom. Uskoro ćemo svi shvatiti šta voda znači i kako je treba čuvati – smatra Zora Miljković.

Od ostalih područja najteže je u potkozarskim selima gdje su nekoliko dana slavine suve. To je slučaj u Jurkovici, Turjaku, Miljevićima, Grbavcima, Trnovcu, Šaškinovcima i drugim gradiškim selima. Riječ je o 11 mjesnih zajednica i 450 domaćinstava.

Prekomjerna potrošnja

Mještani navode da su zbog manjka vode očajni. U Komunalnom preduzeću „Vodovod“ u Gradiški ističu da je nestašicu uzrokovala prekomjerna potrošnja.

– Imamo dovoljno vode, ali je problem tehničkog karaktera, jer pumpe ne mogu obezbijediti dovoljno vode. Takođe, 130 kilometara ranije građene vodovodne mreže akcijama mještana nije u skladu s tehničkim standardima, bez vazdušnih ventila, regulatora pritiska, nepristupačnim trasama – rekao je za Srpskainfo Sandro Zeničanin, direktor KP „Vodovod“.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

On kaže da će izraditi novu tehničku dokumentaciju i utvrditi drugačije norme kako bi spriječili krađu vode, što je takođe veliki problem koji je naglašen tokom velike suše.

– Cjevovodi su u voćnjacima, plastenicima, izgrađeni su na trasama pogodnim za krađu, a nepogodnim za kontrolu. Inače, potrošnja u turjačkom kraju je četiri i po puta veća nego prethodnih mjeseci. Stanovništvo pitkom vodom zalijeva bašte, voćnjake i njive, što je dovelo do poteškoća u snabdijevanju – kazao nam je Zeničanin.

Zapušteni izvori

U nekoliko mjesta, pored spasonosnih izvora vode, više sagovornika ukazalo je na neodgovorno ponašanje stanovništva.

– Voda nam je postala vrijedna kao zlato, a pored vrela je mnogo smeća, otpada, flaša, kanti… Oni koji dolaze po vodu, kojima je najpotrebnija, ne čuvaju izvore nego ih zagađuju. Okoliš ne čuvaju nego prave sveopšti nered. To je neshvatljivo – požalilo se nekoliko naših sagovornika u okolini Prnjavora.

Prihvati notifikacije