Kolumne

(VIDEO) Žene iz domaćih pjesama

Istorija svjetske književnosti prepuna je muza koje su bile i te kako žive, od krvi i mesa, i koje su prosto zaludjele njihove drage pjesnike - od Petrarke (Laura) do Bećkovića (Vera Pavladojska).

Vladimir Đurić Đura
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

U popularnim folk i rok kompozicijama često se pjeva o ženama Selma, Branka, Olivera, Ljiljana, Milica, Marina… Malo je poznato da je značajan broj tih eteričnih bića iz pjesama zapravo utjelovljeno u konkretne ženske osobe.

Pjesmu “Selma“ iz rane faze grupe “Bijelo dugme“ napisao je pjesnik Vlado Dijak, ne sluteći da će ona postati veliki jugoslovenski hit. Dijak je još davne 1974. godine pjesmu dao Goranu Bregoviću da za nju uradi muziku.

Bregović se oduševio pričom o djevojci Selmi koja putuje da studira u veliki grad (Sarajevo), a tužni je mladić, pjesnik, ispraća. Pokisli pjesnik nosi Selmi kofere, preplavljen emocijama, ne zna šta bi joj rekao.

Umjesto uzvišene pjesničke retorike, na rastanku on jedva promuca banalnu frazu: “Molim te, ne naginji se kroz prozor“. Dvadeset godina kasnije igrom sudbine poslije koncerta “Bijelog dugmeta“ u Zagrebu, Bregoviću je prišla sredovječna žena. Bregović je bio šokiran kada je rekla da je baš ona Selma iz pjesme Vlade Dijka.

I sam Bregović je nekoliko svojih kompozicija posvetio konkretnim djevojkama.

“Uspavanka za Radmilu M“ posvećena je Radmili Mikulić, kćerki čuvenog komunističkog funkcionera Branka Mikulića, pjesmu “Mogla je biti prosta priča“ manekenki Ljilji Tici.

Bard narodne muzike Toma Zdravković imao je neuzvraćene ljubavi kojima je napisao nezaboravne pjesme. Pjesmu “Ljiljana” posvetio je glumici Ljilji Blagojević.

U jednom intervjuu Ljiljana je ispričala da je Toma glumio sa njom u seriji “Doktorka na selu“ i da joj je obećao pjesmu. Ispunio je obećanje na sljedećoj ploči, na kojoj se našla “Ljiljana“.

Kompozitor Dragan Toković napisao je evergrin narodnjak “Volela me jedna Vranjanka“ koju je pjevao Staniša Stošić. U pjesmi se prepoznala sada sedamdesetogodišnja Jelena Đorđević, koja je davne 1972. u Vranju upoznala Tokovića.

Jelenu su svi u to vrijeme u Vranju zvali Lela Numerka, mnogima je slomila srce, pa tako i Tokoviću. Ali jedino je on napravio pjesmu i to još kakvu.

Inspiracija pjesniku Bori Đorđeviću za “Lutku sa naslovne strane“ mogla je biti Meri Cakić, legendarna beogradska starleta iz sedamdesetih godina. Na nekim od koncerata “Riblje čorbe“ Meri je nastupala sa plesnom grupom “Ribetine“, upravo kao neka vrsta scenske ilustracije pomenutog hita.

Međutim, Bora je to demantovao.

– Nijedan odgovor nije tačan, a Meri pogotovo nije bila lutka. Radi se o više ličnosti spojenih u jednu i čije su životne priče slične. Reći ću samo toliko da je jedna od njih u Italiji snimala “soft – kor” filmove, dok se u zemlji predstavljala kao ozbiljna glumica; druga je gola svirala violinu na stolu za kojim je sjedilo veselo društvo… Mnogo je takvih priča, a mnoge su se i prepoznale – piše Bora u svojoj autobiografiji “Šta je pesnik hteo da kaže”.

Kantautor Đorđe Balašević je bio veoma iskren u stihovima svoje pesme “Olivera“, koju je posvetio svojoj supruzi, u kojoj kaže: “Drugi bi sve imalo smisao, ne bih svakoj pesme pisao, da sam znao da postojiš, Olivera“. Suprugama Dubravki i Milici su pjesme posvetili i Luis – “Dudo“ i Dejan Cukić – “Ja te volim, Milice“.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu