Svijet

24. februar kroz istoriju: Za ubistvo Salmana Rušdija ponuđena nagrada od 3 miliona dolara

Ser Ahmed Salman Rušdi (77) je angloindijski romanopisac i esejista čiji književni stil kritičari najčešće nazivaju magičnim realizmom.

protest protiv Salmana Rušdija
FOTO: VISHAL OLWE/EPA

Povezanosti, rascjepi i migracije između Istoka i Zapada predstavljaju prevlađujuću temu njegovog stvaralaštva.

Kako zbog svojih književnih dostignuća, tako i zbog brojnih kontroverzi i skandala koji ga prate, predstavlja jednog od najznačajnijih pisaca 20. vijeka.

Godine 1988. objavio je četvrti roman, Satanski stihovi, djelimično inspirisan životom proroka Muhameda. Roman izaziva snažan talas protesta i demonstracija u muslimanskom svijetu zbog, po njihovom shvatanju, uvredljivog opisa proroka Muhameda, koji je predstavljen kao običan čovjek od krvi i mesa. Iranski vjerski vođa Ruholah Homeini izriče 14. februara 1989. godine fatvu (smrtna presuda) za Salmana Ruždija.

Salman Rušdi
FOTO: SARAH YENESEL/EPA

– Mi smo od Alaha i Alahu ćemo se vratiti (stih iz Kurana). Obavještavam sve hrabre muslimane svijeta da su autor Satanskih stihova, teksta koji je napisan, uređen, i objavljen protiv Islama, proroka Islama, i Kurana, kao i svi urednici i izdavači koji su bili svjesni njegovog sadržaja, osuđeni na smrt. Pozivam sve muslimane, gdje god da se nalaze u svijetu, da ih ubiju bez odlaganja, kako se više nikad niko ne bi usudio da vrijeđa sveta vjerovanja muslimana. Ko god bude ubijen izvršavajući ovaj cilj postaće mučenik, Inšalah. U međuvremenu, ako neko ima pristup autoru knjige, ali nije u mogućnosti da izvrši egzekuciju, treba obavijestiti (druge) ljude kako bi (Rušdi) bio kažnjen za svoja djela – objavio je Homeini.

On je na današnji dan, 24. februara 1989. godine obećao nagradu od tri miliona dolara za njegove ubice.

Suočen sa prijetnjama smrću i fatvom, Rušdi se skriva gotovo čitavu deceniju uz pomoć britanske vlade i policije, pojavljujući se samo sporadično u javnosti. Godine 1998. tadašnji predsjednik Irana Muhamed Hatami povlači fatvu. Međutim, i danas se mogu čuti zagovornici teze da se islamski vjerski zakoni ne mogu mijenjati i da je fatva za Salmana Rušdija i dalje na snazi.

Salman Rušdi je najznačajniji postkolonijalni pisac prve generacije čije je stvaralaštvo, u literarnom smislu, oformilo čitave generacije indijskih pisaca koji pišu na engleskom jeziku. Inspiraciju za svoja djela pronalazi u indijskoj tradiciji, kulturi i mitologiji, ali njegov književni stil ima snažno uporište u evropskoj prozi. Sam Rušdi kaže da sebe ne smatra indijskim piscem i da su presudan uticaj na njega izvršili evropski pisci poput Migela Servantesa, Nikolaja Gogolja, Čarlsa Dikensa, Mihaila Bulgakova i Gintera Grasa.

Pročitajte još

Njegova djela pripadaju magičnom realizmu, koji je karakterističan za mnoge anglosaksonske pisce. Salman Rušdi piše raskošnim, iracionalnim, humorističnim stilom prepunim metafora. Svojom izuzetnom pripovjedačkom tehnikom vješto prepliće perspektive posmatrača, učesnika u događaju i samog pripovjedača. Koristi lajtmotive i flešbekove gradeći tako jedan potpuno nelinearan, magičan svijet u kome se prepliću realno i fantastično, tragično i komično. Njegovi likovi su snažno osmišljeni, upečatljivi, tragikomični antiheroji. U njegovim djelima prepliću se dimenzije bajke i politički angažovane literature.

Ostali događaji na današnji dan

1525. – Španci su pod komandom Markiza od Peskare pobijedili francusko-švajcarsku vojsku u bici kod Pavije u Italiji, upotrijebivši prvi put u istoriji ratovanja puške arkebuze. Poginulo je oko 14.000 vojnika, a francuski kralj Fransoa I je zarobljen;

1582. – Papa Grgur XIII ozvaničio gregorijanski kalendar;

1848. – U Londonu, na njemačkom jeziku, objavljen “Komunistički manifest”, koji su, prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja Saveza komunista, održanog u Londonu u novembru 1847, napisali Karl Marks i Fridrih Engels;

1868. – Kongres SAD pokrenuo, prvi put u američkoj istoriji, postupak opoziva protiv predsjednika države Endrjua Džonsona. Optužen za kršenje Ustava, Džonson je bio primoran da se naredne godine povuče sa predsjedničkog položaja;

1938. – U Arlingtonu u Nju Džersiju napravljen prvi proizvod od najlona – čekinje za četkicu za zube;

1955. – Rođeni Stiven Pol Džobs, jedan od osnivača kompanije Apple Computer, i Alen Prost, francuski vozač Formule 1;

1983. – Umro Vilijams Tenesi, američki dramski pisac;

2022. – Ruska Federacija je započela invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, što je označilo eskalaciju rusko-ukrajinskog rata koji je započeo 2014.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu