Magazin

NAUČNICI OTKRILI U ovim godinama čovjek najbrže stari, ali postoje načini kako da usporite rast novih bora

Najnovije istraživanje objavljeno u avgustu 2024. godine daje naučno objašnjenje da starenje nije postepen proces i da se često dešava u „rafalima“. Neki od simptoma su pojava bora, posebno nakon 40. godine.

penzioneri
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Istraživanje profesora Majkla Snajdera sa Univerziteta Stenford otkrilo je da najviše starimo između 44. i 60. godine i da su te promjene tada vidljive na našem licu, prenosi RTS.rs.

Postoje periodi u životu kada se dešavaju drastične promjene, rekao je genetičar Snajder.

Analizom 135.000 molekula i mikroba kod 108 dobrovoljaca starosti od 25 do 75 godina, uočene su promjene u molekulima povezane sa kardiovaskularnim oboljenjima i metabolizmom.

U gore pomenutim studijama analizirane su različite vrste molekula, uključujući RNK, proteine, lipide i mikrobiome crijeva, kože, nosa i usta. Uočeno je da u ljudskom tijelu tokom dva perioda života dolazi do značajne promjene u količini različitih vrsta molekula.

Savjet za „prkošenje starenju“

Nova studija sa australijskog univerziteta Edit Kauan tvrdi da se entropija – spor i neizbježan proces starenja – može usporiti čestim putovanjima. Na njima upoznajemo nove ljude, nova životna iskustva, a sve nam to pomaže u načinu i brzini starenja.

Poznati gastroenterolog dr. Vil Bulsevic podijelio je nekoliko savjeta koji će prkositi godinama.

Šetnje prirodom i najmanje 30 minuta vježbanja dnevno smanjuju stres, poboljšavaju raspoloženje i blagotvorno utiču na varenje.

Hrana bogata vlaknima, voće, povrće, pasulj i sjeme. Hrana je ta koja daje energiju, čini nas punim i dugovječnim.

Pročitajte još

Studija iz 2022. pokazala je da ljudi koji redovno jedu vlakna imaju manji rizik od srčanih bolesti, raka i drugih uobičajenih uzroka smrti.

Takođe je preporučljivo izbjegavati alkoholna pića jer česta konzumacija alkohola povećava rizik od srčanih oboljenja, raka i niza drugih bolesti.

Takođe je važno da što manje koristimo telefone, računare i televizore, a preporučuje se direktan kontakt sa ljudima.

Istraživanja pokazuju da usamljenost povećava rizik od demencije za skoro 31 odsto, a vrijeme ispred ekrana može negativno da utiče na kvalitet sna, izazivajući stres i depresiju.

Dobar san podržava imunitet, zdravlje srca, kožu i nivo energije. Nedostatak sna, s druge strane, može negativno uticati na pamćenje i produktivnost, prenosi Krstarica.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu