Zdravlje

OPASNA NAVIKA KOJA RAZARA TIJELO Doktor savjetuje šta jesti nakon 50. godine, a šta obavezno izbjegavati

Oksidativni stres nastaje kada postoji disbalans između proizvodnje slobodnih radikala i sposobnosti tijela da ih neutralizuje pomoću antioksidansa.

Dejan Čubrilo
FOTO: RTS ORDINACIJA - ZVANIČNI KANAL / YOUTUBE

Prof. dr Dejan Čubrilo, stručnjak za fiziologiju sa Medicinskog fakulteta u Kragujevcu i specijalista sportske medicine, detaljno je proučavao ovu problematiku.

On objašnjava značaj razumijevanja oksidativnog stresa i kako on utiče na organizam.

– To je nešto što leži ispod svih bolesti, uzrok svih bolesti. Oksidacija je rđa i ona naglašava upalu, zapaljenje se ne vidi u organima, oni su unutra. Ali oksidativni stres povećava starenje kože, izaziva smeđe fleke na rukama… to su znaci da je tijelo pod uticajem slobodnih radikala koji opterećuju ćelije, kolagen, hrskavicu, kožu – objasnio je dr Čubrilo za RTS.

Takođe, istakao je kako previše šećera i masti utiče na naš organizam.

Pročitajte još

– Ovo su proizvodi našeg metabolizma. Ako u našem tijelu ima previše šećera, masti, proteina, naša “fabrika” radi i preko auspuha uklanja višak koji se jednostavno ne može pretvoriti u energiju. Kada se tome dodaju vazduh, voda, zračenje, telekomunikacije, sve su to pokretači koji potenciraju razvoj slobodnih radikala, a koji izazivaju bolesti srca, zglobova, autoimune bolesti. Ispod njih leži oksidativni stres ili “rđanje” našeg tela – istakao je čuveni stručnjak u emisiji RTS Ordinacija.

Doktor savjetuje da svako jutro počnete časom mlake, skoro tople vode sa kašičicom mljevene kurkume u kojoj se istopi i kašičica meda, ako želite da se oslobodite oksidativnog stresa. Savjetuje i razblaženo jabukovo sirće, ali samo jednu vrstu.

On je izdvojio pet najvažnijih antioksidanata, a to su: alfalipoična kiselina, vitamin C, glutation, vitamin E i konezim Q10. Zato preporučuje uzimanje pola tablete od 500 mg vitamina C uz svaki obrok, što je 750 mg tokom dana.

Alfapoinska kiselina se nalazi u špinatu, šparglama, krompiru, brokoliju, kuvanom domaćem paradajzu. Ove hranljive materije mogu da se u dovoljnoj količini unesu u organizam iz ovih namirnica.

– Do 25. godine naše tijelo proizvodi dovoljno koenzima Q10. Kada imamo više od 50, 55 godina, ovaj nutrijent ne postoji u ćelijama. Tada bi ga već trebalo uzimati dva, do triput godišnje. Svako ko uzima statine treba da uzima koenzim Q10. Oni utiču na smanjenje količine ovog koenzima – kaže doktor u emisiji RTS Ordinacija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu