Ramzes II je Egipat pretvorio u imperiju. Vladao je više od šest decenija, što je za tadašnje doba bilo gotovo nadrealno, i ostavio za sobom trag toliko snažan da se njegovo ime i danas izgovara s poštovanjem. Bio je ne samo kralj, već i ekonomski gigant svog vremena gospodar rudnika zlata u Nubiji, kontrolor trgovačkih puteva između Afrike i Bliskog istoka, i čovjek koji je bogatstvo pretvarao u vječnost, urezano u kamen.
Njegovi građevinski projekti i danas oduzimaju dah. Hramovi Abu Simbel i Ramesseum nisu bili samo vjerski spomenici, već i manifestacije moći – ogromni državni projekti koji su zahtijevali hiljade radnika i tone zlata. Ramzes je znao da je ekonomija najbolji temelj za večnost, pa je uložio sve što je imao u ono što će ga nadživjeti.
Ratovi koje je vodio donijeli su mu bogatstvo nezamislivih razmjera. Svaka pobjeda značila je novi talas zlata, stoke i luksuznih predmeta, a Egipat je pod njegovom vlašću postao centar trgovine čitavog regiona. Istoričari procjenjuju da bi Ramzesovo lično bogatstvo, ako se preračuna kroz zlato, zemlju, resurse i radnu snagu koju je kontrolisao, danas moglo da parira imetku najbogatijih ljudi planete – od Ilona Maska do Džefa Bezosa, prenosi Telegraf.
Za razliku od poznatijeg Tutankamona, čija je slava zasnovana na arheološkom otkriću, Ramzes je bio stvarni gospodar bogatstva. Njegova ekonomija bila je država sama po sebi, a država – produžetak njegove ličnosti. Imao je preko 200 žena i konkubina, više od 100 djece, i dvor koji je funkcionisao kao minijaturna korporacija.
Ako se danas pitamo ko bi bio „najbogatiji čovjek na svietu“ prije dolaska modernog kapitalizma, odgovor je jednostavan: Ramzes II Veliki – faraon čije bi carstvo danas moglo da stane rame uz rame sa Appleom, Teslom i Amazonom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.