Izjava Milorada Dodika da građani Srpske ne žive loše, jer se za slavskim stolovima nalazi previše hrane, ponovo je otvorila polemiku o stvarnosti u kojoj žive građani i slike koju o toj stvarnosti imaju pojedini političari.
A slava u Srpskoj nije mjerilo standarda, nego kulture, tradicije i vjere. I upravo to čini izjave poput Dodikove još ciničnijima. Ljudi slave jer žele da sačuvaju ono malo dostojanstva i zajedništva što im je ostalo, ne zato što imaju.
Podsjetimo, Dodik je ponovo izazvao mnogobrojne polemike i reakciju javnosti kada je rekao da građani Srpske, ustvari, dobro žive i to je „opravdao“ riječima kako u vrijeme slava na stolovima ostaje 50 do 60 odsto hrane iz gostiju, dok se istovremeno na tim okupljanjima priča kako ništa ne valja.
-Dolazi vrijeme naših krsnih slava. Većina tih okupljanja završava se pred bogatom trpezom, koju gotovo 90 odsto ljudi čini većom nešto što je potrebno. Kako je moguće da sjedite ispred pune trpeze, a da ništa ne valja – upitao je Dodik i izazvao mnogobrojne reakcije onih koji za svoju krsnu slavu štede cijele godine, uzimaju pozajmice ili posuđuju od rodbine, prijatelja, kumova…
Ako pitate obične ljude, svakodnevica se svodi na mnogobrojana odricanja, borbu od prvog do prvog, a slave proslavljaju uz pozajmice i kredite.
Tanja R. iskreno priznaje da je svoju krsnu slavu svela na minimum. Kredit, režije, vrtić i osnovne životne potrebe već odavno gutaju veći dio mjesečnih primanja.
I ona, kao i mnogi, pita se zna li Dodik koliko vrijeđa građane kada govori o „punim trpezama“, dok sve više porodica u Srpskoj kupuje hranu na grame i planira troškove „od danas do sutra“.
-Nakon korone, i poskupljenja koja su zahvatila Srpsku, odlučili smo da obilježavanje krsne slave svedemo na minimum, u krugu najuže porodice. Naprosto, naša mjesečna primanja nisu u stanju da ispoštuju stambeni kredit, privatni vrtić, režije, a da ne pričamo o dodatnom trošku poput registracije automobila, ljetovanja, pa i krsne slave. O zimovanju možemo samo da maštamo. Zato se pitam da li Milorad Dodik zna da, pominjući pune trpeze, vrijeđa većinu građana Srpske. Nažalost, na skromnije obilježavanje slave dosta naših prijatelja se takođe odlučilo. Pa pogledaje samo cijene mesa, ribe, posebno pred praznike. Bojim se da je smiješna priča o povratku našeg naroda iz dijaspore, plašim se da se mi njima ne pridružimo uskoro, bez obzira na najbolju volju da naša djeca odrastaju u Srpskoj – kategorična je sagovornica Srpskainfo.
I oni koji pripremaju posnu trpezu za slavu, poručuju da troše puno, dosta više od onog što im kućni budžet dozvoljava.
-Nešto uspijemo da uštedimo tokom godine, ako zafali, onda pozajmimo od prijatelja. Pa, onda to treba vratiti. A svake godine sve je teže i teže. Tako da Dodikova priča kako nam je dobro, jer slavimo slavu, pa nešto hrane i ostane, vrijeđa običan svijet – poručuje Dejan A. Kaže da oni potroše najmanje 700 KM za pripremu slave i da su im trećina gostiju djeca.
-Imamo ukupno tridsesetak gostiju za slavu. Trudimo se da svega imamo, a kako uspijevamo, najbolje znamo supruga i ja. Uskoro će nam slava i već ozbiljno pripremamo i kalkulišemo, da se ono najvažnije uklopi u plate – kaže on za Sroskainfo.
Nikolina S. govori kako za krsnu slavu Đurđevdan potroše oko 1.000 maraka.
-Uvijek se mora unaprijed misliti na to, pa od plate svaki mjesec ostavljam pare za to. Nije lako, ali se mora, jer kako drugačije imati taj novac. To što ljudi obilježavaju svoju krsnu slavu nije nikakav odraz blagostanja, kako kaže Dodik. Jer, da živimo dobro ne bismo morali da štedimo za ta tri dana, već bi od svojih plata, bez problema, obezbijedili sve za krsnu slavu. Lako je njemu – kaže ona za Srpskainfo.
Predstavnici udruženja potrošača potvrđuju da građani već odavno štede i na hrani.
-Kupujemo na grame. Mislim da smo prestali da kupujemo onako kako smo nekad išli u velike nabavke. Sada je to od danas za sutra – kaže Murisa Marić iz Udruženja „Don“.
Dodaje da su komentari o bogatim slavskim stolovima nepotrebni, jer mnogi žrtvuju mnogo toga da bi ispoštovali tradiciju, okupili drage ljude i nešto proslavili.
-I inače veoma štedimo na hrani, kupujemo jeftinije i manje. Zbog stalnog rasta cijena, malo ko danas može sebi da priuši baš sve što zaželi ili treba – ističe Marićeva.
Nedeljka Ilijić iz Udruženja „Oaza“ poručuje kako ljudi uzimaju pozajmice i kratkoročne kredite da bi proslavili slavu.
-To nije znak da se dobro živi, već da se drži do običaja – naglašava ona.
„Pune trpeze“ za neke su dokaz prosperiteta, ali realnost govori suprotno. Blagostanje se ne mjeri količinom hrane na stolu, nego sigurnošću da će dijete sutra imati ručak, da se rata kredita može platiti bjez zaduživanja, da mladi ne moraju odlaziti.
U zemlji u kojoj se blagostanje mjeri preostalim mrvicama hljeba, svaka izjava o „dobrom životu“ zvuči kao ironija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.