Ljekari upozoravaju da izostanak dima ne znači izostanak opasnosti. A, ključni problem je nikotin.
-Snus djeluje tako što nikotin preko sluzokože usta vrlo brzo ulazi u krvotok i stiže do mozga, gdje izaziva kratkotrajan osećaj budnosti i zadovoljstva, ali i brzo stvara zavisnost. Istovremeno povećava puls i krvni pritisak i opterećuje kardiovaskularni sistem – naglašava dr Milan Grubor, specijalista endokrinologije.
Za razliku od cigarete, kod koje nikotin ulazi u organizam putem pluća, snus se zadržava u ustima, ali efekat na organizam nije blaži. Naprotiv, koncentracija nikotina može biti veoma visoka.
-Kada je reč o količini nikotina, jedna cigareta sadrži do 12 miligrama nikotina, od čega se u organizam apsorbuje oko 1 do 2 miligrama. Jedna kesica snusa može sadržati do 20 miligrama, a kod jačih varijanti i više, tako da pojedine kesice nikotinski mogu odgovarati dvije do tri cigarete – upozorava Grubor.
Drugim riječima, i bez dima korisnik može unijeti značajnu, pa čak i veću količinu nikotina nego pušenjem jedne cigarete. Upravo ta visoka doza ubrzava razvoj zavisnosti. Na pitanje koliko brzo dolazi do stvaranja zavisnosti, dr Grubor je jasan.
-Zavisnost od nikotina, pa tako i od snusa, može se razviti vrlo brzo, čak nakon samo nekoliko dana redovnog korišćenja. Nikotin je izuzetno zavisno-stvarajuća supstanca i mozak brzo uči da ga ’traži’, pa se žudnja i navika mogu javiti brzo i kod povremenih korisnika – naglašava on i dodaje kako su mladi posebno ranjiva grupa jer je njihov mozak još u fazi razvoja. U tom periodu nikotin snažno utiče na centre za nagradu i kontrolu impulsa, zbog čega se obrasci zavisnosti formiraju brže i intenzivnije. Zbog diskretne upotrebe, snus često prođe neprimijećeno kod roditelja i nastavnika, što dodatno olakšava redovno korišćenje i učvršćivanje zavisnosti.
Oštećenja u ustima i onkološki rizik
Snus se drži između desni i usne, ponekad i više puta dnevno, što znači dugotrajan kontakt sa sluzokožom. Direktno i dugotrajno djeluje na sluzokožu i desni na mjestu gdje stoji.
-Najčešće vidimo lokalnu iritaciju, zadebljanje sluzokože i povlačenje desni (gingivalnu recesiju). To može dovesti do ogoljenja zubnih vratova, preosjetljivosti i većeg rizika od karijesa. Kod dugotrajnih korisnika opisane su i bijele promene na sluzokoži (leukoplakije) – objašnjava dr Grubor. I ove promjene nisu samo estetski problem, već predstavljaju hroničnu iritaciju tkiva.
-Što se tiče karcinoma, važno je biti precizan. Klasični švedski snus nosi manji rizik nego pušenje cigareta, posebno za karcinom pluća, jer nema sagorijevanja. Međutim, kod bezdimnog duvana je u studijama zabilježen povećan rizik od karcinoma usne duplje, naročito kod dugogodišnjih i intenzivnih korisnika. Rizik nije jednak kao kod pušenja, ali nije ni zanemarljiv – poručuje on.
Srce i krvni sudovi pod stalnim pritiskom
Nikotin, bez obzira na način unosa, ima snažan efekat na kardiovaskularni sistem. Naime, nikotin je snažan stimulator simpatičkog nervnog sistema. To znači da povećava srčanu frekvenciju, podiže krvni pritisak i sužava krvne sudove. Dugoročno, to opterećuje srce i povećava rizik od hipertenzije, aritmija i drugih kardiovaskularnih poremećaja.
-Kod osoba koje već imaju povišen pritisak ili srčane tegobe, rizik je dodatno izražen. Dugotrajna stimulacija simpatičkog nervnog sistema može dovesti do trajnih promjena u regulaciji krvnog pritiska i srčanog ritma – upozorava Grubor. Posebno je važno pitanje upotrebe nikotinskih proizvoda u trudnoći.
-Što se tiče trudnoće, snus se ne može smatrati bezbjednom alternativom. Nikotin prolazi kroz placentu, smanjuje protok krvi kroz posteljicu i može uticati na razvoj ploda. Studije su pokazale povećan rizik od prijevremenog porođaja, niže porođajne težine i poremećaja u razvoju. Nikotin prelazi u majčino mlijeko, pa ni tokom dojenja ne postoji bezbjedna količina – iznosi zabrinjavajuće podatke.
Bez sagorijevanja, ali ne i bez štete
Uporedo sa snusom, raste i popularnost elektronskih cigareta. I štetne su. Iako nema sagorijevanja duvana kao kod klasične cigarete, para koju korisnik udiše nije bezazlena vodena para.
-Ona sadrži nikotin, hemijske rastvarače poput propilen-glikola i glicerola, a često i arome koje pri zagrijevanju stvaraju iritativne i potencijalno toksične supstance – upozorava dr Grubora i dodaje da su zabilježeni slučajevi oštećenja pluća povezanih sa vejpingom, kao i hronične iritacije disajnih puteva, kašlja i smanjenja plućne funkcije.
Poseban problem je što moderni uređaji omogućavaju kontinuiranu upotrebu tokom dana, bez jasnog „početka i kraja“, što povećava ukupnu izloženost nikotinu i ubrzava razvoj zavisnosti.
Ko je najrizičniji?
Govoreći o ukupnom zdravstvenom riziku, dr Grubor naglašava da klasične cigarete i dalje nose najveći teret teških oboljenja zbog sagorijevanja i brojnih kancerogenih supstanci u dimu. Međutim, to ne znači da su snus i vejp bezopasni. Svi ovi proizvodi sadrže nikotin, snažnu psihoaktivnu supstancu koja utiče na srce, krvne sudove i mozak u razvoju.
Prema njegovim riječima, kada se razvije potreba za nikotinom, prelazak na druge proizvode postaje lakši. Vejp kod mladih često ne djeluje kao zamjena, već kao prvi korak ka nikotinskoj zavisnosti.
Na pitanje da li vejp pomaže u odvikavanju, dr Grubor objašnjava da određene studije pokazuju korist kod odraslih pušača, ali isključivo u okviru strukturisanog programa i uz medicinski nadzor.
U praksi se, međutim, često javlja tzv. dvostruka upotreba.
-Ljudi koriste vejp u situacijama gdje ne mogu da puše, ali nastavljaju sa cigaretama u drugim okolnostima. Tako zapravo ne prekidaju zavisnost, već je održavaju kroz dva proizvoda – naglašava on.
Hitna reakcija
Na sve izraženiju upotrebu snusa među učenicima upozorava i Amira Žmirić, dr književnih nauka. Ona smatra da bi nadležne institucije u Srpskoj morale odlučno da se uključe u proces edukacije učenika, nastavnika, pedagoga, psihologa, sociologa, nenastavnog osoblja i roditelja o štetnosti korištenja snusa među srednjoškolcima, ali već i među osnovcima. Poručuje kako se nije na vrijeme reagovalo na ovu ogromnu opasnost po učeničku populaciju. Jer, da jeste, već odavno, kako su to učinile brojne države u okruženju, bila bi zabranjena prodaja snusa maloljetnicima, u školama bi bile organizovane redovne edukacije i radionice na ovu temu, a javnost neprestano upozoravala na teške posljedice koje ima korištenje snusa.
-Potrebno je uvesti video nadzor u sve osnovne i srednje škole, kao i na školska igrališta, kako je i najavljeno prije više od godinu dana. Na ovaj način se može imati uvid u dešavanja u toku nastave, ali i nakon toga. Učenici ne smiju postati „laka meta“ za prodaju ovakvih proizvoda, zbog toga što smo mi kao društvo propustili da na vrijeme preventivno djelujemo – ističe Žmirić i dodaje da resorno Ministarstvo ne smije samo da posmatra „sa strane“, kada se radi o ovako važnim pitanjama.
-Bilo bi neophodno da nastavnici, profesori, direktori škola i roditelji dobiju tačna, zvanična uputstva, kako postupati u slučaju da se suoče sa ovim problemom. Međutim, po mom mišljenju, mnogo važniju ulogu u rješavanju ovih pitanja, uz znatno bolje rezultate, uvijek ima prevencija – ističe ona i dodaje da bi se u škole mora uvesti redovan obrazovni program o zdravlju, koji bi ukazivao na potrebu vođenja zdravog života i bavljena sportom, na važnu ulogu porodice u društvu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.