Biznis

Ekonomisti ozbiljno zabrinuti: Njemačka privreda u produženoj krizi, neprekidni šokovi slabe rast

Ekonomski istraživači danas upozoravaju da se privreda Njemačke nalazi u jednoj od najdužih kriza u posljednjim decenijama, pošto neprekidni globalni šokovi, od pandemije koronavirusa, preko rata u Ukrajini, do aktuelnog sukoba na Bliskom istoku, slabe njen rast.

Ekonomisti ozbiljno zabrinuti: Njemačka privreda u produženoj krizi, neprekidni šokovi slabe rast
FOTO: FILIP SINGER/EPA

Prema analizi Instituta za njemačku ekonomiju (IW), ekonomski ciklus najveće evropske privrede je od 2020. godine u stalnim prekidima, bez stabilnog perioda oporavka, što je dovelo do trajne neizvjesnosti u poslovnom sektoru.

Istraživanje među oko 1.000 kompanija iz industrije, usluga i građevinarstva pokazuje da 43 odsto firmi posluje lošije nego prije godinu dana, dok samo 14 odsto bilježi poboljšanje, što jasno ukazuje na dominaciju pesimizma u poslovnim očekivanjima.

Dodatno zabrinjava podatak da oko 40 odsto firmi planira smanjenje investicija, dok u industriji 37 odsto kompanija najavljuje smanjenje broja zaposlenih, a samo 14 odsto planira nova zapošljavanja, prenosi Viršaftsvohe.

U sektoru usluga odnos je nešto povoljniji, ali i dalje negativan, jer 28 odsto firmi planira otpuštanja, dok 22 odsto očekuje rast zaposlenosti.

Pročitajte još

Ekonomista Mihael Gremling smatra da Njemačka „već godinama prelazi iz jednog ekonomskog šoka u drugi“, pri čemu se čak i pozitivne prognoze brzo poništavaju novim krizama.

Istraživači ocjenjuju da je trenutna kriza po svom trajanju i intenzitetu uporediva jedino sa periodom između 2000. i 2005. godine, kada su Njemačku pogodili pucanje dotkom balona, rast cijena nafte i globalni šokovi poslije 11. septembra.

Kako se navodi, tada je izlaz iz krize bio moguć kroz duboke strukturne reforme tržišta rada, poznate kao „Agenda 2010“, koje su povećale fleksibilnost i smanjile nezaposlenost.

Ekonomisti i danas nude slična rješenja i poručuju da je Njemačkoj potrebna veća fleksibilnost tržišta rada i smanjenje birokratije, jer visoki administrativni troškovi i regulatorno opterećenje smanjuju produktivnost i konkurentnost privrede.