Za ovaj praznik u srpskom narodu vezani su brojni običaji, vjerovanja i istorijski događaji, a prema starom narodnom predanju, Spasovdan se smatra i najsrećnijim danom u godini.
Kako je objasnio Saša Srećković, etnolog, muzejski savjetnik Etnografskog muzeja, u narodu postoji vjerovanje da je upravo Spasovdan najbolji dan za započinjanje novih poslova, gradnju kuće ili donošenje važnih odluka, jer sve što se tada započne prati napredak, spas i uspjeh.
Srećković je istakao da Spasovdan ima posebno mjesto i u srpskoj istoriji.
Jedan od najznačajnijih pravnih akata srednjovjekovne Srbije Proglašenje Dušanovog zakonika obnarodovan je upravo na ovaj praznik. Takođe, Spasovdan je i slava Beograd, čije je praznovanje započeo Stefan Lazarević 1403. godine, kada je Beograd prvi put postao srpska prestonica. Nakon duge komunističke zabrane, tradicionalna Spasovdanska litija obnovljena je 1992. godine.
Govoreći o korjenima običaja, Srećković je ukazao da dio verovanja potiče još iz prethrišćanskog perioda. Prema etnološkim istraživanjima, stari Sloveni su u pojedinim obredima prinosili žrtve slovenskim božanstvima kako bi izmolili zaštitu, spas i sreću, a mnogi današnji narodni običaji i dalje čuvaju tragove tih drevnih vjerovanja.
On je podsjetio i na stare narodne običaje koji se i danas ponegdje čuvaju. Dan uoči praznika bere se leska, od čijih se grančica prave mali krstići. Oni se na Spasovdan postavljaju na njive, livade, bašte i krovove kuća kako bi dom i imanje bili zaštićeni od nepogoda i zlih sila, prenosi RTV.
Srećković je naveo i da se Spasovdan smatra velikim stočarskim praznikom. Tada se prvi put u godini okušava hrana od novog mlijeka sir, kajmak i mlijeko, a u mnogim krajevima Srbije postojao je običaj da se muškarci i momci ne briju i ne šišaju sve do Spasovdana.
Prema narodnom vjerovanju, na ovaj dan ne bi trebalo spavati tokom dana, jer se verovalo da bi čovjek tako mogao da „prespava sreću”, ali i da će ga tokom godine mučiti glavobolja.
Kako je zaključio Saša Srećković, Spasovdan je praznik u kome su se vjekovima preplitali hrišćanska vjera, narodna tradicija i stara vjerovanja, zbog čega i danas zauzima posebno mjesto u kulturi i duhovnosti srpskog naroda.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.