Niste još obojili jaja? Ne brinite, ima vremena, običaji o Vaskrsu nisu "uklesani u kamenu", a neki imaju zanimljivo porijeklo

Dok se za Božić tačno zna šta se radi na Badnji dan, šta na Tucindan ili na sam praznik ujutro, kada je u pitanju Vaskrs, mnogi običaji, pa i oni vezani za bojenje jaja, razlikuju se od kraja do kraja, pa čak i od porodice do porodice.

U svakom slučaju, jaja se farbaju nekog dana tokom Velike sedmice: najčšćeče u Veliki četvrtak, Veliki petak ili Veliku subotu.

Neki pravoslavci vjeruju da na Veliki petak, dan velike žalosti, kada je Isus Hrist stradao, ne treba raditi apsolutno ništa, pa čak ni bojiti jaja. Drugi opet smatraju da se činom bojenja jaja, naročito ako se taj posao obavlja u tišini i skrušenosti na Veliki petak uveče, odaje počasti Hristovom stradanju.

Dakle, nećete pogriješiti, ako jaja farbate večeras, ili sutra na Veliku subotu, koja je dan tišine i molitve, ali i simbol prelaza između smrti i vaskrsenja.

Kako sačuvati jaja?

Mada je Vaskrs centralni simbol hrišćanstva, kao dan sjećanja na uskrsnuće Isusa Hrista, većina običaja vezanih za ovaj veliki praznik, pa i običaj farbanja jaja, ima prethrišćansko, pagansko porijeklo.

Jaje, kao simbol plodnosti i novog života imalo je, dakle, svoje mjesto i u prethrišćanskim narodnim vjerovanjima.

Upravo zato je crvena boja, koja je takođe boja života i radosti, najčešća u obredu farbanja jaja, pa se smatra da čuvarkuća, prvo obojeno jaje koje treba da stoji u domu do narednog Vaskrsa, treba da bude crvena.

Neki etnolozi tvrde da je običaj kuvanja i farbanja jaja u davna vremena, među hrišćanima, imao i sasvim praktičnu funkciju.

Naime, dok je većina ljudi živjela na selu i imala svoje koke, a frižideri još nisu postojali, bio je izazov sačuvati jaja, koja kokoške snesu tokom 48 dana Velikog posta. Zato su ljudi kuvali jaja, često i u lukovini i koprivi, koje su im davale prirodnu boju. Tako skuvana i obojena jaja čekala su kraj posta i Vaskrs.

I danas je običaj da se vjernici koji poste, nakon vaskršnje liturgije i pričesti, prvo omrse jedući jaja.

U davna vremena se, takođe, smatralo da za čuvarkuću treba uzeti prvo jaje koje je koka, u zoru, snijela na Veliki četvrtak. Ali, ko bi danas mogao slijediti taj običaj!

Božić i Vaskrs

Zanimljivo je da se za Božić vezuje mnogo više narodnih običaja, nego za Vaskrs.

Etnolozi imaju različita objašnjenja za to. Jedno od njih je d je Božić mnogo više “narodni” praznik, dok je Vaskrs više povezan sa duhovnošću i vjerom. Narodu je, da pojednostavimo, mnogo bliži fenomen rođenja, nego vaskrsenja.

Takođe, bitno je što je Božić stalni, a Vaskrs pokretni praznik. Božić je uvijek i svake godine 7. januara, dok je Vaskrs, po pravoslavnom kalendaru, uvijek u nedjelju, ali ta nedjelja može da “padne” od 4. aprila do 8. maja.

Takođe, kad su narodni običaji u pitanju, nije nebitno što je Božić u zimu, a Vaskrs u proljeće. Zimi ljudi, pogotovo u selima, imaju mnogo manje obaveza, pa se mogu posvetiti običajima, dok je proljeće vijeme velikih poljoprivrednih radova.