Prvo prihranjivanje se obavlja početkom juna, kada malina ulazi u fazu cvjetanja, dok se drugo sprovodi krajem mjeseca, u periodu kada plodovi počinju da sazrijevaju.
Pravilna prihrana je posebno važna kod remontantnih sorti, koje zahtijevaju dodatnu pažnju. One se prihranjuju dva puta, prvo đubrivom bogatim azotom, a zatim kombinacijom kalijuma i fosfora, kako bi se obezbjedio pravilan razvoj biljke i kvalitetniji rod.
Folijarna prihrana, odnosno ishrana biljke preko lista, primjenjuje se kada je cvjetanje slabije ili kada biljka sporije napreduje. Ova metoda djeluje brže u odnosu na prihranu preko korijena, ali njen efekat traje kraće.
Pri primijeni đubriva preko korijena važno je da se to radi nakon kiše ili zalivanja, kada je zemljište dovoljno vlažno. Na taj način se smanjuje rizik od oštećenja korijena i omogućava biljci lakše i efikasnije usvajanje hranljivih materija.
Ako se koristi folijarno prskanje, odnosno preko lista, rastvor treba da bude slabiji nego kod zalivanja preko korijena. Biljke je najbolje prskati rano ujutru ili uveče, kada nema jakog sunca i vjetra, kako bi se sprečilo oštećenje listova i omogućilo bolje usvajanje hranljivih materija.
Mineralna prihrana u junu
Tokom juna posebno su korisne određene mineralne prihrane. Kalijum-sulfat je veoma koristan u fazi formiranja plodova jer doprinosi krupnijim i slađim malinama. Superfosfat pomaže jačanju korenovog sistema i pravilnom sazrijevanju biljke, dok je kalimagnezija naročito korisna na lakšim, pjeskovitim zemljištima.
Mogu se koristiti i gotove mješavine namijenjene za bobičasto voće, ali je važno strogo pratiti uputstvo proizvođača kako ne bi došlo do predoziranja.
Jedan koristan trik je da se superfosfat prethodno potopi u toplu vodu i ostavi da odstoji preko noći, jer se na taj način znatno bolje rastvara nego u hladnoj vodi.
Prirodna prihrana bez hemije
Ako želite prirodniji pristup bez upotrebe mineralnih đubriva, možete koristiti različite organske izvore hranljivih materija. Drveni pepeo je jednostavan i efikasan jer sadrži mnogo kalijuma, dok fermentisani rastvor od koprive podstiče rast i jača samu biljku. Stajnjak je takođe veoma koristan jer dugoročno poboljšava plodnost zemljišta.
Humat kalijuma može se primjenjivati i zalivanjem i folijarno, dok borna kiselina doprinosi boljem cvjetanju i uspešnijem formiranju plodova.
Domaći rastvori od kvasca ili starog hljeba takođe mogu podstaći razvoj maline i poboljšati mikrobiološku aktivnost u zemljištu.
Obratite pažnju na signale koje biljka daje
Važno je pratiti signale koje biljka pokazuje, jer oni najbolje ukazuju na to da li joj nešto nedostaje ili je nega pravilno usmjerena.
Bledi i sitni listovi često su prvi znak nedostatka azota i ne treba ih zanemarivati. Ako se ivice listova počnu sušiti, braoniti i uvijati, to najčešće ukazuje na manjak kalijuma.
Crvenkasta nijansa na listovima može biti posljedica nedostatka fosfora, dok slabo cvjetanje i opadanje zametnutih plodova najčešće ukazuju na manjak bora.
Brza i pravovremena reakcija može sačuvati rod i održati biljku zdravom tokom cijele sezone.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.