U slučaju sudara, požara ili potpunog električnog kvara, sistem koji zavisi od struje može prestati da funkcioniše i da ostavi putnike bez mogućnosti da otvore vrata na uobičajen način.
Stručnjaci upozoravaju da je upravo ta zavisnost od elektronike ključni rizik. Kako objašnjava sertifikovani master tehničar David Benet iz AAA, elektronske brave i sistemi zaključavanja oslanjaju se na električni signal, pa u slučaju kvara – bilo da je riječ o ispražnjenoj bateriji, problemu u instalaciji ili neispravnom prekidaču – vrata mogu ostati blokirana. U ekstremnim situacijama, poput saobraćajnih nesreća ili požara, to može imati ozbiljne posljedice.
Problem dodatno komplikuje činjenica da ne postoji jedinstveno zakonsko pravilo koje bi obavezalo proizvođače da u vozila sa elektronskim bravama ugrade i standardno, lako dostupno ručno otključavanje.
Iako mnogi proizvođači ipak ugrađuju tzv. ručne bezbjednosne mehanizme, oni se razlikuju od modela do modela i često su skriveni. Elektronske brave sa ovim sistemima nalaze se u vozilima brojnih brendova, među kojima su Tesla, Audi E-Tron, BMW iX, Ford Mustang Mach-E, Lexus NX, RX i TX, Mercedes EQ serija, kao i pojedini modeli Lincoln i Rivian vozila. Međutim, i kada postoje, njihovo pronalaženje u stresnoj situaciji nakon nesreće može biti veoma teško.
Važno je da unaprijed znate kako radi vaš automobil
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da vozači ne bi trebalo da se oslanjaju na intuiciju u kriznim situacijama, već da unaprijed znaju kako njihov automobil funkcioniše.
Benet savjetuje da se obavezno pročita korisničko uputstvo, jer se mehanizmi ručnog otključavanja razlikuju – od skrivenih poluga i sajli, do specifičnih načina povlačenja elektronske kvake. On čak preporučuje da se ta procedura isproba unaprijed, kako bi svi putnici u vozilu znali kako da reaguju u slučaju opasnosti.
Elektronika utiče i na druge dijelove automobile
Bezbjednosni izazovi ne završavaju se na vratima. I druge funkcije u vozilu zavise od elektronike i mogu zakazati u slučaju gubitka napajanja.
Tako, na primjer, prtljažnik je zakonski regulisan tako da sva vozila proizvedena od 1. septembra 2001. godine moraju imati unutrašnje ručno otvaranje, upravo zbog mogućnosti da neko ostane zarobljen unutra.
Kod sistema za pokretanje bez ključa, ispražnjena baterija u daljinskom ključu ne znači nužno da automobil ne može da se pokrene. U mnogim slučajevima dovoljno je pritisnuti kočnicu i prisloniti ključ direktno uz dugme za start, nakon čega vozilo može da se pokrene ili sistem signalizira da je start moguć.
Slično tome, većina automobila ima i ručno otključavanje poklopca rezervoara za gorivo, koje je često skriveno u prtljažnom prostoru i čije se tačno mjesto razlikuje od modela do modela.
Ni ugrađeni navigacioni sistemi nisu imuni na problem – u slučaju nestanka napajanja prestaju da rade, zbog čega se vozačima savjetuje da uvijek imaju napunjen mobilni telefon ili alternativni GPS uređaj tokom putovanja.
Stakla i bezbjednosna oprema u automobile
Posebna pažnja posvećuje se i staklima na vozilu. Bočna stakla od kaljenog stakla mogu se razbiti u hitnim situacijama, dok laminirano staklo, koje se sve češće koristi, ima sloj plastike između stakala i znatno je otpornije na lomljenje. Razlika se može prepoznati po oznaci u uglu stakla. Upravo zato stručnjaci preporučuju da vozači u vozilu imaju i alat za razbijanje stakla, uz napomenu da on ne funkcioniše na laminiranom staklu.
Na kraju, stručnjaci savjetuju da se ovi sistemi ne posmatraju kao luksuz, već kao nešto što mora da se razumije unaprijed. U situacijama kada sekunde odlučuju, poznavanje načina otključavanja vrata, prtljažnika i drugih sistema može biti ključno za bezbjednost putnika, prenosi Reader's digest.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.