Tada počinjemo da preispitujemo sebe, svoje postupke i svaku izgovorenu riječ, pokušavajući da pronađemo razlog zbog kojeg smo nekome zasmetali.
Ipak, stručnjaci za komunikaciju upozoravaju da tu često pravimo najveću grešku. Ljudi nerijetko pretpostavljaju da su oni uzrok tuđeg negativnog stava, iako se iza takvog ponašanja vrlo često kriju nesigurnost, ljubomora, lične frustracije ili problemi koje druga osoba nosi sa sobom. Što više pokušavamo da pridobijemo nečiju naklonost, to više energije trošimo na nešto što možda nikada nije ni bilo pod našom kontrolom.
Zbog toga psiholozi savjetuju da umjesto borbe za tuđe odobravanje izgradimo sopstveni emocionalni štit. On ne služi da bismo se udaljili od ljudi, već da bismo sačuvali unutrašnji mir, samopouzdanje i dostojanstvo kada se suočimo sa osobama koje nam jasno stavljaju do znanja da nas ne prihvataju.
Prestanite da pokušavate da se dopadnete svima
Jedna od najiscrpljujućih navika jeste potreba da nas svi vole. Kada primijetimo da nas neko ignoriše ili ne cijeni, često nesvjesno počinjemo da ulažemo još više truda kako bismo promijenili njegovo mišljenje. Postajemo ljubazniji nego što želimo, pristajemo na stvari koje nam ne odgovaraju i pokušavamo da stvorimo prijatnu atmosferu čak i kada je jasno da druga strana za to nije zainteresovana.
Problem je u tome što takav pristup gotovo nikada ne daje rezultat. Naprotiv, što više jurimo tuđe odobravanje, to više gubimo poštovanje prema sebi. Ljudi koji imaju zdravo samopouzdanje znaju da nisu dužni da se svima dopadnu i da nečije mišljenje ne određuje njihovu vrednost. Oni svoju energiju ulažu u odnose u kojima postoji uzajamno poštovanje, a ne u pokušaje da osvoje ljude koji su već donijeli svoj sud.
Savjet: Kada osjetite potrebu da nekome dokazujete koliko ste dobri, zastanite i zapitajte se da li biste tu energiju mogli da uložite u ljude koji vas već cijene i poštuju.
Ostanite smireni i neutralni
Kada nas neko provocira, ignoriše ili omalovažava, prirodna reakcija je da uzvratimo. Neki postanu preterano ljubazni, dok drugi skliznu u svađu i odbrambeni stav. Međutim, ni jedna ni druga krajnost ne donose željeni rezultat.
Najveću snagu pokazujemo onda kada ostanemo mirni. Neutralna komunikacija ne znači da dopuštate loše ponašanje, već da ne dozvoljavate drugoj osobi da upravlja vašim emocijama. Kratki, jasni i smireni odgovori često imaju mnogo veći efekat od dugih objašnjenja, rasprava ili pokušaja da nekoga ubijedite da promijeni mišljenje.
Ljudi koji su emocionalno stabilni ne osjećaju potrebu da se pravdaju svakome ko ih pogrešno procijeni. Oni znaju ko su i ne dozvoljavaju da ih tuđe raspoloženje izbaci iz ravnoteže.
Savjet: Zamislite da razgovarate sa nepoznatom osobom u banci ili pošti – ljubazno, pristojno i bez emotivnog ulaganja. Takva distanca često je najbolja zaštita.
Napravite pauzu prije nego što odgovorite
Uvrede, kritike i neprijatni komentari najčešće nas povređuju zato što reagujemo impulsivno. U trenutku kada se osetimo napadnuto, mozak automatski ulazi u režim odbrane, pa izgovaramo stvari koje kasnije žalimo ili dozvoljavamo da emocije preuzmu kontrolu.
Stručnjaci savjetuju jednostavnu tehniku – napravite kratku pauzu prije nego što odgovorite. Nekoliko sekundi tišine može biti dovoljno da se emocije smire i da umjesto impulsa progovori razum. Upravo ta sposobnost da zastanemo i ne reagujemo odmah često pravi najveću razliku između osobe koja kontroliše situaciju i one koja dozvoljava da situacija kontroliše nju.
Vremenom ćete primijetiti da vas tuđe negativne reakcije sve manje pogađaju. Ne zato što su nestale, već zato što više ne dozvoljavate da određuju vaše raspoloženje i osjećaj lične vrijednosti.
Savjet: Kada vas neko iznervira, udahnite duboko i izbrojte do pet prije nego što odgovorite. Nekada je upravo tih nekoliko sekundi najmoćniji oblik samokontrole.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.