Poslodavci ostvaruju milijarde maraka dobiti i podižu gotovinu uz minimalnih 10 odsto poreza na dobit, bez ikakvog poreza na dividendu, pa se stotine miliona maraka svjesno guraju u sivu zonu. Radnici prijavljeni na minimalac gube mogućnost podizanja kredita, dok ih u starosti dočekuju mizerne penzije.
Niski porezi na dobit nastali su s ciljem privlačenja investicija, ali su se u praksi pretvorili u osnov za utaju poreza na ličn primanja. Poslodavci podižu dobit sa računa i kešom namiruju radnike „na ruke“. Iako institucije imaju mehanizme za praćenje novčanih tokova, efikasna reakcija na terenu izostaje.
Objašnjavajući kako se u uređenim sistemima staje na kraj sivoj ekonomiji i podizanju keša bez pokrića, ekonomista Aleksandar Čavić ukazuje na primjer Sjedinjenih Američkih Država, gdje su upravo visoke finansijske stimulacije za prijavljivanje poreskih utaja natjerale sve na poštovanje zakona.
– Kod nas ne postoji interes da se radnici motivišu i da se poslodavcima pošalje jasna poruka da će se takve kontrole sprovoditi. Pogledajte kako je to riješeno u Americi, tamo su poreske vlasti uvele mehanizam po kojem je svako ko dokumentuje poreske nepravilnosti bude ozbiljno finansijski nagrađen, pa čak i u situacijama kada je ta osoba sama učestvovala u spornoj radnji. Kada napravite takve stimulacije i garantujete zaštitu, natjeraćete poslodavce da poštuju zakone – objašnjava Čavić.
On ističe da bi uvođenje sličnih nagrada u Srpskoj dovelo do toga da masa radnika sama dostavi dokaze o isplatama „na ruke“.
– Prosto je: napravite poreske nagrade za lica koja pomognu u otkrivanju utaje poreza i doprinosa na lična primanja radnika. Ljudima kažite da će imati ozbiljne novčane nagrade ako dokumentuju takvo ponašanje i imaćete potpuni zaokret. Kod nas se nesposobnost sistema da primijeni postojeće zakone ne može pravdati zakonskim propisima, niti se tražiti izgovori – naglašava Čavić.
Prema njegovim riječima poslije par slučajeva da radnici prijave poslodavce i da oni budu kažnjeni više nikom ne bi palo na pamet da uradi tako nešto.
Čavić dodaje da je paralelno potrebno reformisati i sam sistem oporezivanja, uvesti poreske razrede, oporezovati dividendu, ali i rasteretiti visoke stručne plate i osloboditi reinvestiranu dobit kako kapital ne bi odlazio van granica.
S druge strane, u Savezu sindikata RS ističu da se borba protiv rada na crno vodi još od 2007. godine, ali da nesavjesni poslodavci konstantno pronalaze rupe u zakonskim olakšicama. Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, napominje da su podsticaji iz budžeta često zloupotrijebljeni.
– Kroz Zakon o podsticajima u privredi poslodavcima je značajno olakšano plaćanje doprinosa na povećanje plata. Međutim, u praksi su se pokazale negativne pojave gdje su poslodavci ranije isplaćivani novac prikazivali kao ‘povećanje’ kako bi povukli olakšice, dok radnik na kraju nije osjetio nikakav benefit. Šta god da se uradi, dio poslodavaca pronađe način za zloupotrebu – objašnjava Božana Radomir.
Ona dodaje da, iako ima blagog pomaka u odnosu na ranije godine, sektori poput građevinarstva i ugostiteljstva i dalje prednjače po učešću u sivoj zoni.
– Zvanične prosječne plate u građevinarstvu i ugostiteljstvu jasno nagovještavaju da je tu siva zona i dalje izražena. Svi poreski podsticaji i izmjene moraju biti usmjereni tako da krajnji efekat osjeti radnik na svojoj plati, a ne da beneficije završe kod poslodavaca – zaključila je ona.
Zbog isplate dijela plate na ruke, Fondu zdravstvenog osiguranja manjka novca, a Fond PIO svakog mjeseca ostaje kratak za desetine miliona maraka koji se moraju nadoknađivati iz budžeta. S druge strane radnici tek po odlasku u penziju shvataju da pošto su godinama zvanično primali minimalac i penzije su im minimalne. Dok se ne uspostave rigoroznije inspekcijske kontrole, progresivne stope i stimulativne mjere za radnike, siva ekonomija će nastaviti da slabi fondove i gura radnike na marginu.
Tajkuni bez poreza izvlače milione dok opštine i institucije žicaju novac za projekte
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.