Nije ovo prva zima u kojoj se Banjaluka guši. Nije ni druga, ni peta. I svake godine scenarij isti. Građani kašlju, peku oči.
Prošle godine najavljivane su bitne promjene zbog zagađenosti vazduha. I tad se govorilo o električnom javnom prevozu, sadnji velikog broja stabala, strogoj kontroli filtera na dimnjacima. Ove godine insistiranje na filterima, a novost je zabrana vatrometa u Banjaluci.
Ovo nije u nekom zaboravljenom prigradskom naselju. Ovdje svakodnevno prolazi hiljade sugrađana, posjetilaca i turista. Mjesto koje bi trebalo da predstavlja grad u najboljem svjetlu.
Pravila kažu da požarni put do zgrade mora biti prohodan, bez prepreka, da osigura brzu evakuaciju i pristup vatrogascima. Eto, u Banjaluci ima novi namjenu. Postao je parking.
Gusta magla koja danima ne napušta banjalučku kotlinu pravi ozbiljne probleme u avio-saobraćaju. Letovi kasne, preusmjeravaju se ili avioni i ne slete na Aerodrom Banjaluka.
Danima se nad Banjalukom i drugim gradovima u BiH zadržava smog koji ne treba mjerne stanice da bi se prepoznao. I staro i mlado kašlje i teško diše. Šetnja do prodavnice postaje mali zdravstveni rizik.
U nizijama se danima ne vidi dobro. Temperaturna inverzija i statična atmosfera zaključale su maglu ispod 800 metara nadmorske visine, a sivilo, hladnoća i zagađen vazduh postali su svakodnevica velikog dijela regiona.
Ne vrijedi ovdje ništa govoriti više i ponavljati kao papagaj u prazno, pogotovo o aerozagađenju, Problem koji bude izvučen ispod tepiha čim novembar zakuca na vrata i uredno pospremi u martu s dolaskom proljeća.
Mjesec dana. Toliko je trajala akcija „Kistom za humanost“, ali ono što je u tom vremenu urađeno ostaće mnogo duže da svijetli. Trideset dana u kojima su se emocije stapale sa bojama, briga sa nadom, a dobrota sa svakodnevicom roditelja i djece koji u Roditeljskoj kući „Iskra“ pronalaze predah od najtežih životnih borbi.
Na inicijativu mještana Rosulja, nakon predatih potpisa i sve većeg nezadovoljstva građana, biće organizovan zbor građana MZ Rosulje. Glavna tema biće planirana izgradnja 16 novih zgrada u blizini OŠ "Aleksa Šantić", što je dio izmjena nacrta regulacionog plana "Malta 1".
Mještani banjalučkog naselja Rosulje proteklih dana glasno negoduju i upozoravaju da bi izgradnja 16 novih zgrada u neposrednoj blizini OŠ „Aleksa Šantić“ dovela do kolapsa, saobraćajnog i infrastrukturnog haosa. I još važnije, ozbiljno ugrozila bezbjednost đaka iz ove škole.
Kućice u parku „Petar Koćić“, u centru Banjaluke, možda mame mirisima, svjetlima i atmosferoM. Ali čim vam pogleda padne na jelovnike i cjenovnike u „Zimzobalu“, osmijeh se lagano pretvara u podignutu obrvu.
U Roditeljskoj kući „Iskra“ u Banjaluci svaki dan počinje istom nadom. Da će djeca koja tu borave imati bar malo predaha od onoga što prolaze, a roditelji bar djelić osjećaja doma, iako su daleko od svog.
Primili smo k znanju poziv i drago nam je da smo i za predstavnike Grada konačno postavili vidljivi, jer smo do sada za njih bili nebitni i nepostojeći.
U budžeta Grada Banjaluke za 2025. godinu planirana je preraspodjela sredstava koja je za mnoge, blago rečeno, šokantna.
Mještani Rosulja sinoć su jasno poslali poruku da se protive izgradnji 16 zgrada u blizini OŠ „Aleksa Šantić“, što je predviđeno izmjenom dijela nacrta regulacionog plana „Malta 1“. Danas stiže informacija iz Grada, odnosno poziv.
Mještane niko nije kontaktirao, niti pitao za mišljenje. U porodičnim kućama žive i po četiri generacije. U novim zgradama planirano je 430 stanova. Između 650 i 900 vozila koji će se slivati u jednu ulicu.
Izjave pojedinaca koje su ispod nivoa funkcija koju obavljaju, jer liče na neupućenost i neinformisanost, kao i najavljeno okupljanje ispred Narodne skupštine, smatramo očiglednim pritiskom na Ministarstvo kao predlagača s namjerom da se ne usvoje odredbe koje štite interese građana, a ne privilegovanih investitora.
Ako ste primijetili da mladi često koriste izraze poput slej, krindž, fleksanje ili da su stalno prikovani za telefon, velike su šanse da gledate pripadnike Generacije Z. To su mladi ljudi rođeni između 1997. i 2012., a u Republici Srpskoj ih, procjenuje se, ima 182.067.
Dok stanovnici sjeverne Evrope gotovo i ne pomišljaju na zemljotrese, na Balkanu je priča sasvim drugačija. Bosna i Hercegovina ponovo je označena kao područje povećanog rizika.
