Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na
Link je kopiran

Bartolomej Stanković, pijanista: Bahovim djelima pristupam sa DOZOM STRAHOPOŠTOVANJA

Kultura
Autor:

Foto privatna arhiva

Koncerti klasične muzike ne bi smjeli biti „etiketirani“ kao dosadna dešavanja, već prilika za uživanje i duhovno bogaćenje, priča za Srpskainfo Bartolomej Stanković, poznati bh. pijanista i docent na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

On je u ulozi Johana Klavirijusa, kao jednog od nekadašnjih Bahovih učenika, nedavno izveo koncert „Priče o Bahovim invencijama i fugama“ u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici, za učenike osnovnih i srednjih škola. Ove godine isti koncert, koji spaja muziku i teatar, održao je i u Čapljini (crkva Svetog Franje Asiškog), Ljubuškom (Muzička škola Ljubuški) i Sarajevu (Franjevačka teologija Sarajevo).

– Ideja za projekat „Priče o Bahovim invencijama i fugama“ rodila se još za vrijeme studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na predavanjima iz predmeta Muzički oblici, u klasi profesora Vjekoslava Nježića. On, koji je i sam sjajan kompozitor, objašnjavao nam je Bahove dvoglasne invencije na vrlo slikovit način, putem multimedijalne prezentacije. Najprije bismo poslušali invenciju i na video platnu bi pratili note, bez oznaka, a potom bi nam profesor objasnio sve nastupe tema, odgovore na temu, kontrapunkt, te bismo na kraju imali kompletan uvid u makro i mikro oblik pojedine invencije. To je snažno uticalo na mene i potpuno promijenilo moj odnos prema svakom djelu – objašnjava Stanković.

Bahova djela su nezaobilazna u redovnom školovanju, a pogotovo u muzičkom obrazovanju.

Mišljenja sam da i instrumentalna klavirska muzika kreće s Bahom. On je početak i kraj, s njegovim djelima su svi velikani započeli svoj muzički put, pa tako i Betoven, Šuman, Mendelson, List. I svi su mu se vraćali. U današnjem sistemu muzičkog obrazovanja, učenici klavira se već u drugom razredu susreću sa Bahovim djelima, a kada nakon petnaestak godina izađu na koncertni podijum da sviraju svoj diplomski koncert, opet počinju sa njegovom kompozicijom. Ta spoznaja je uticala na mene da osmislim jedan koncert koji daje prikaz šta se to sve od Bahovih djela svira za vrijeme školovanja. Naravno, nemoguće je u jednočasovnom koncertu obuhvatiti sve što je taj muzički velikan napisao, ali odabrao sam najpoznatija djela, koja su prema planu i programu raspoređena od drugog razreda osnovne muzičke škole, pa sve do diplomskog koncerta. Idealno bi bilo da takav koncert traje četiri sata, pa da se može predstaviti svaki oblik koji je Bah napisao za klavir, ali danas je to nemoguće ostvariti, osim u nastavcima. Ideja o integralnoj izvedbi dvoglasnih invencija nije nova. Mnogi pijanisti su vrlo često svirali na svojim koncertima sve dvoglasne i sve troglasne invencije, kao na primjer Glen Gould i Andras Šif, ali kod nas se rijetko na programima koncerata nalaze isključivo Bahova djela za klavir.

Foto privatna arhiva

Na koji način pristupate Bahovim djelima?

Bahovih učenika je bilo mnogo i svi smo mi na neki način njegovi učenici. Zaista, toliko ga cijenim i poštujem da njegovim djelima pristupam sa dozom strahopoštovanja, da se jednostavno nikada ne bih usudio da na koncertu glumim baš njega. Koncert „Priče o Bahovim invencijama i fugama“, pored izvedbi njegovih Malih kompozicija iz knjižice za Anu Magdalenu Bah, Malih preludija iz knjižice za Vilhelma Fridmana Baha, te dvoglasnih i troglasnih invencija, a zatim preludija i fuga iz zbirke „Dobro temperovani klavir“, sadrži i teatarski performans u kojem pijanista glumi ulogu Bahovog učenika. Prisjećajući se velikog učitelja, pijanista kroz zanimljive podatke o djelima i anegdotama o časovima koje je pohađao u školi „Svetog Tome“ u Lajpcigu, prolazi od najlakših do najtežih djela za klavir, napisanih od strane Baha, kantora crkve Svetog Tome u pomenutom njemačkom gradu. Lajpcig je poseban u istoriji muzike, jer u tom gradu je djelovao najveći kompozitor svih vremena. Stotinu godina poslije prve izvedbe njegove Pasije po Mateju, Feliks Mendelson 1829. ponovno izvodi to remek djelo, a petnaestak godina poslije, osniva i prvi konzervatorijum. Kroz koncert spominjem i Mendelsona, koji nije tek tako bio povezan s Bahom, nego je sestra njegovog djeda Mozesa Mendelsona kupovala bakrene ploče za štampanje Bahovog djela „Umjetnost fuge“, koje su njegovi sinovi, posebno Karl Filip Emanuel Bah, prodavali kako bi imali od čega da žive. Teatarski pristup na koncertima takođe nije nikakva novost, a takav pristup je poželjan, pogotovo kada je riječ o mlađoj publici. Koncerti, pogotovo koncerti klasične muzike, ne bi smjeli biti „etiketirani“ kao dosadna dešavanja, već prilika za uživanje i duhovno bogaćenje. Ali, za tako nešto se moraju potruditi i izvođači i pružiti publici potpuno zadovoljstvo.

Bah je jedan od najvećih kompozitora. Šta u Vama bude njegova djela?

Za mene je Bah najveći kompozitor. Njegova djela su intelektualno duboka, njegove fuge iz zbirke „Dobro temperovanog klavira“ vas duhovno obogaćuju, njegove harmonije su hrana duše. Veliki je izazov svirati njegova djela, jer sebi ne dopuštam da ih sviram površno i bez razumijevanja. Naučio sam od profesora i pijaniste Arsena Čarkića koliko je važno Bahovu muziku slušati s velikom pažnjom, osluškivati njegove harmonije, svirati brze preludije u sporim tempima, naučio sam da je Bah najveći duhovnik i najveći teolog u muzičkom svijetu, pa i šire. Bah, koji je bio protestant i koji je svakodnevno čitao spise Martina Lutera, jedno od svojih najvećih sakralnih djela „Misu u h-molu“, napisao je u duhu rimokatoličke mise. Njegov omiljeni tonalitet, h-mol, nije tek tako odabran; on oslikava Bahovu pobožnost, njegovo stanje duše i uma. Taj čovjek, kojeg za života nisu naročito cijenili kao kompozitora, rijetko se potpisivao ispod kompozicije svojim imenom, nego skraćenicom SDG, što je skraćenica za latinske riječi Soli Deo Gloria („Samo bogu slava“). Bahova djela me naprosto oplemenjuju, osvještavaju da sam ljudsko biće koje je bog stvorio i koje treba da bude odano bogu i da zazire od negativnosti i zloće. Njegova instruktivna djela me nadahnjuju da se u svom pedagoškom radu bavim muzikom i samo muzikom i da maksimalno izbjegavam suvoparne mehaničke vježbe, nego da po uzoru na velikog učitelja, svaki tehnički problem rješavamo kroz muziku i da sve oko nas i u nama bude muzika. Mislim da Bah naprosto ne pripada u potpunosti „ovom svijetu“ i da je Bah odabran da oplemeni čovječanstvo svojim vječnim djelima.

Foto privatna arhiva

Šta je vodilja za „čitanje“ i izvođenje Bahovih djela ?

Vodilja za čitanje i izvođenje Bahovih djela je ispravan pristup. Taj pristup se ogleda u tome da svaka nota ima svoje značenje i to ne samo u Bahovim djelima, nego i u svim drugim. Kompozitori su svoje osjećaje i ideje prenijeli na papir i zapisali ih u obliku nota, a nama koji se bavimo reprodukcijom tuđih djela, te zapisane note i ostale oznake su kao „znakovi pored puta“, koje nam pomažu kako da dođemo do cilja, a u našem slučaju cilj je izvođenje muzike, koju razumijemo i osjećamo. Samo kada mi razumijemo i osjećamo muziku koju sviramo možemo i da je na pravi način prenesemo slušaocima. Robert Šuman u svojim „Pravilima za muzičku omladinu“ savjetuje da pijanista svakodnevno proučava „Dobro temperovani klavir“ i da mu isti bude temelj muziciranja za klavirom. Nažalost, u našem sistemu školovanja, učenici i studenti sviraju veoma malo Bahovih djela – preludija i fuga iz pomenute zbirke. Primjera radi, na Muzičkoj akademiji se u najboljem slučaju nauči osam preludija i fuga, a zbirka „Dobro temperovani klavir“ u dva toma sadrži ih 48.

Gdje još, nakon Zenice, planirate koncerte?

Koncert u Zenici je četvrti u kojem glumim lik Bahovog učenika, a nadam se da će i ostali gradovi prepoznati vrijednost projekta i da će uslijediti novi pozivi u 2019. godini. Moj prvi nastup u Banjaluci je bio 2013, kada sam predstavio svoj drugi projekat „Klavir – kroz istoriju i građu“ i sa radošću se sjećam tog nastupa. Nakon ovogodišnje promocije CD albuma „Balkan Madness BH edition“, red je da svoj rad i umijeće ponovno predstavim publici u Banjaluci.

Nadahnuće

Na čemu radite sa učenicima?

Smatram da je jako važno poznavati i formu Bahovih invencija i fuga, pa tako i na majstorskoj radionici, koja prati ovaj koncert, sa učenicima najviše radim na razumijevanju oblika, harmonije i Bahovih kompozitorskih rješenja, a sve to povezujem i sa današnjom savremenom pop-rok muzikom, čiji su autori veoma mnogo koristili Bahova djela kao nadahnuće za stvaranje svojih hitova (na primjer „Bitlsi“). Na kraju citirao bih još jednog muzičkog velikana, Ludviga van Betovena, koji je jednom prilikom izjavio: „On nije potok, već more!“ (na njemačkom jeziku „Bach“ znači potok).

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO