Katrin Jakobsdotir udružila se sa škotskom premijerkom Nikolom Sterdžon i premijerkom Novog Zelanda Džasindom Ardern u cilju promocije programa „blagostanja“.
Jakobsdotir je rekla da je potrebna “alternativna budućnost zasnovana na blagostanju i inkluzivnom rastu”.
Ona je rekla da su potrebni novi socijalni pokazatelji pored tradicionalnih podataka o BDP. Ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade Džozef Stiglic jedan je od nekoliko ekonomista koji tvrde da bruto domaći proizvod koji mjeri proizvodnju robe i usluga u zemlji – ne uspjeva da pokaže uticaj klimatskih promjena, nejednakosti, digitalnih usluga i drugih pojava koje oblikuju moderna društva.
U članku Gardijana prošlog mjeseca, profesor Stiglic je rekao da je globalna finansijska kriza 2008. „bila krajnja ilustracija nedostataka u uobičajeno korišćenim mjerenjima“.
BDP nije uspio da otkrije distorzije na naduvanom američkom tržištu stanova koje je bilo okidač za svjetsku krizu.
Jakobsdotir je rekla da je razaranje životne sredine ključni faktor koji je pokrenuo Island da u svoj budžetski plan uključi nove socijalne pokazatelje, pored BDP. Ona je govor u londonskom istraživačkom centru “Četam hausu” započela isticanjem nestanka glečera Okjokul na Islandu. Naučnici kažu da je povlačenje glečera jasan dokaz globalnog zagrijavanja, do kojeg uglavnom dolazi zbog zagađenja atmosfere emisijama CO2.
Upitana da li je budžet za „blagostanje“ podjednako pogodan za razvijene zemlje, kao i za zemlje u razvoju, rekla je: „Radi se o tome kako odredite prioritet u javnom budžetu – uvijek možete da imate naglasak na dobrobiti“.
Zemlje u razvoju “moraju da naprave skok” da prihvate obnovljivu energiju, rekla je, umjesto da nastavljaju sa industrijama zasnovanim na ugljeniku.
Jakobsdotir, političarka lijeve i zelene orjentacije, 2017. godine je formirala koalicionu vladu s konzervativnom Strankom nezavisnosti i Naprednom strankom desnog centra.
Iako je priznala napredak Islanda u politikama prilagođenim porodicama, rekla je da njena nacija – sa samo 350.000 stanovnika – još uvijek imala velikih izazova, poput poboljšanja javnog prevoza i borbe protiv depresije.
– Island koristi više antidepresiva nego susjedne zemlje. Moramo da ojačamo prevenciju (depresije), kroz sport i umjetnost – rekla je ona.
U razgovoru na TED konferenciji u avgustu, Nikola Sterdžon izrazila je sličan zahtjev za moderne ekonomije da ulože više resursa u mentalno zdravlje, brigu o djeci i roditelje i zelenu energiju. Jakobsdotir je rekla da je islandsko usvajanje zakona o univerzalnoj brizi o djeci i zajedničkom roditeljskom odsustvu bio rezultat širokog ženskog aktivizma, bez obzira na političke razlike.
Rekla je da inicijativu za “blagostanje” koju promovišu ona sama, Sterdžon i Ardern ne treba posmatrati kao odstupanje od populizma na osnovu pola.
– Veoma je važno imati sve rodove za stolom – to utiče na način vašeg razmišljanja i tada se donose različite odluke – rekla je ona.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu