Evropski giganti poput Folksvagena, BMW-a i Poršea primorani su na drastične rezove, smanjenje proizvodnih kapaciteta i otpuštanja koja se mjere u desetinama hiljada radnika. Istovremeno, na svjetskom tržištu se odvija nemilosrdan rat cijena koji diktiraju kineski proizvođači električnih vozila.
Folksvagen na koljenima, radnici izviždali direktora
Njemački industrijski simbol, Folksvagen (VW), suočava se sa situacijom koju je njegov izvršni direktor Oliver Blume opisao kao „više nego kritičnu“. Sa trenutnim prodajnim maržama od svega 4%, kompanija ne generiše dovoljno sredstava za dugoročni razvoj novih tehnologija i proizvoda. Dodatni problem je što su VW-ovi troškovi (overhead costs) čak 30% viši od prosjeka konkurentskih kompanija.
Kao odgovor na krizu, Folksvagen sprovodi drastične korake:
Masovna otpuštanja: Kompanija je već ukinula oko 50.000 radnih mjesta u prethodnom periodu (slični planovi se pominju i za naredne godine), a spekuliše se da bi ukupan broj otkaza mogao dostići i do 100.000) realizovala u Njemačkoj, dok bi druga polovina bila raspoređena na međunarodnom nivou, u oko 170 kompanija unutar grupe.
Trajno smanjenje kapaciteta: Planirano je trajno smanjenje proizvodnje za 734.000 vozila godišnje kako bi se ostvarila ušteda od preko 15 milijardi evra.
Zatvaranje fabrika: Prvi put u istoriji razmatra se zatvaranje pogona u Njemačkoj. Proizvodnja automobila u fabrici u Osnabriku mogla bi da se završi već sljedeće godine, dok za fabrike u Emdenu, Cvikauu, Nekarsulmu i Hanoveru nema planova proizvodnje od 2030. godine. Četiri njemačke fabrike neće biti konkurentne sve do 2030-ih.
Rezovi modela: Kompanija planira da smanji globalnu ponudu modela za polovinu kako bi se fokusirala na profitabilnije segmente kao što su SUV i CUV vozila.
Ovakve najave izazvale su bijes među radnicima. Više od 10.000 zaposlenih u sjedištu kompanije u Volfsburgu izviždalo je izvršnog direktora tokom njegovog govora, držeći parole sa natpisima: „Naši poslovi nisu vaša prilagođavanja bilansa“. Šokantno je da se zbog krize čak razmatra prenamjena nekih fabrika za potrebe odbrambene industrije (proizvodnja tenkova umjesto automobila) ili proizvodnja električnih vozila koja su namijenjena isključivo za kinesko tržište.
BMW i Stelantis
Kriza se ne zaustavlja na Folksvagenu. Drugi njemački gigant, BMW, zabilježio je drastičan pad profitabilnosti. Automobilska marža kompanije je u drugom kvartalu 2026. godine prepolovljena na 2,3% u poređenju sa 5,4% iz prethodne godine, dok je operativna dobit (EBIT) u automobilskom sektoru pala za čak 60,7%. Glavni uzrok je drastičan pad isporuka na kineskom tržištu od 30,2% u drugom kvartalu, što potvrđuje da je u pitanju izvozna kriza, jer je trend u Evropi ostao pozitivan. Kao reakciju, BMW je smanjio investicije za 30,5%, a budžet za istraživanje i razvoj (R&D) za 7,6%.
Slična drama se odvija i u grupaciji Stelantis, čije su akcije zabilježile pad od 3,42% usljed slabljenja potražnje za električnim vozilima i regulatornih pritisaka. Velike banke poput UBS-a, Piper Sandlera i Bernsteina drastično su smanjile rejting i ciljne cijene akcija Stelantisa. Piper Sandler je upozorio na strukturnu izloženost kompanije zbog zaostajanja za novim, vertikalno integrisanim proizvođačima koji koriste vještačku inteligenciju. Kompanija se bori sa visokim dugom od preko 31,8 milijardi dolara, a suočava se i sa prijetnjom zatvaranja ili prodaje fabrike u Bramptonu u Ontariju pod pritiskom novih carina i revizije USMCA ugovora, što bi detroitske proizvođače moglo koštati dodatnih 2 milijarde dolara godišnje po kompaniji.
Čak se i luksuzni brendovi prilagođavaju novoj realnosti kako bi preživjeli. Porše je nedavno sklopio masivan petogodišnji ugovor vrijedan 1,25 milijardi evra sa indijskom kompanijom za IT usluge, Tata Consultancy Services (TCS), kako bi implementirao rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji (AI) i unaprijedio konkurentnost u softverskom svijetu. Međutim, ni Porše nije imun na rezove te planira ukidanje 5.000 radnih mjesta.
Kineska ofanziva i „svjesno poslovanje sa gubitkom“
Dok se evropski proizvođači bore sa visokim troškovima energije, rada i sirovina, Kina vodi širu državnu strategiju sa ciljem uspostavljanja globalne ekonomske dominacije.
Iako se domaće kinesko tržište takođe suočava sa usporavanjem, isporuke električnih vozila u Kini pale su za 3,9% u julu usljed ukidanja državnih subvencija i slabije tražnje, kineski izvoz je zabilježio nevjerovatan skok od 147,8% u inostranim isporukama.
Kineski proizvođači agresivno osvajaju udio na tržištima Evrope, Azije i Južne Amerike. Kako bi se pozicionirali kao dominantni igrači na globalnom nivou, mnogi od ovih brendova svjesno posluju sa gubicima na inostranim tržištima, nudeći automobile po cijenama koje evropski proizvođači jednostavno ne mogu da isprate. Evropska auto-industrija takođe pati od visoke zavisnosti od uvoza rijetkih metala neophodnih za proizvodnju baterija, gdje Kina drži ključne karte, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.